Izložba đaka i profesora hercegnovske Umjetničke škole

Izložbu je otvorio skulptor i istoričar umetnosti Bogdan Musović i sam đak te škole
231 pregleda 0 komentar(a)
Umjetnička škola HN, Foto: Slavica Kosić
Umjetnička škola HN, Foto: Slavica Kosić
Ažurirano: 23.05.2014. 11:35h

U SPA galeriji Instituta Igalo u toku je izložba posvećenu profesorima i učenicima hercegnovske Umjetničke škole.

Iz bogatog fundusa galerije izložene su slike Voja Stanića, Đorđija – Bata Pravilovića, Luke Berberovića, Borisa Veriga, Darka Đurišića , Branka – File Filipovića, Jova Ivanovića, Dada Đurića, Darka Đurišića, Ilije Šoškića, Đura Pulitike, Voja Tatara, Sabahete Masličić, Kemala Ramujkića, Borisa – Boća Vujović i drugih.

Izložbu je otvorio skulptor i istoričar umetnosti Bogdan Musović i sam đak te škole, ističući da je Umjetnička škola u Herceg Novom bila prvo slovo u osvajanju i usvajanju likovnog pisma.

"Pored kolorističkog izobilja hercegnovskog podneblja, nezaobilazno je pomenuti profesore u tom mukotrpnom likovnom opismenjavanju. A riječ je o velikanima jugoslovenske umjetničke prakse, gdje je opet monument i boja Crne Gore ostala, kao trajno umjetničko opredjeljenje u svom mnogoliku. Škole svih početaka – umjetničkih, humanih i ljudskih.

Obilježili su svoje vrijeme, posebnim umjetničkim i ljudskim karakterom”, kazao je Musović.

Petar Lubarda je 1947. godine otvorio Umjetničku školu na Cetinju, koja je ubrzo preseljena u Herceg Novi. Među prvim profesorima bili su Lubarda i Milo Milunović. Kasnije profesorsku katedru preuzimaju Veliša Leković, Luk TomanoviĆ, Vojo Stanić, Đorđije – Bato Pravilović, Luka Berberović, Boris Verigo, Darko Đurišić i drugi.

Među đacima Umjetničke škole u Herceg Novom bili su, kasnije poznati stvaraoci u arhitekturi, filmu, istoriji književonosti, dizajnu i pedagoškim djelatnostima, kao što su Vuk Vučković, Dušan Duković, Živko Nikolić, Zdravko Vučinić.

"Uprkos svemu, Umjetnička škola , nije doživjela značajnije kolektivno izlaganje na crnogorskoj likovnoj sceni ( i van nje) - već se u velikoj mjeri pozicionirala preko značajnih imena, prije svega, pomenutih učenika i naravno profesora – obilježavajući vrijeme i kulturu malog naroda u umjetničkim kretanjima u likovnoj praksi savremenog svijeta”, zaključio je Musović.

Bonus video: