Bar: Akademici CANU u dvorcu kralja Nikole

Naredna dva mjeseca, u Dvorcu su izložena djela akademika Miloša Vuškovića, Vuka Radovića, Aleksandra Aca Prijića, Voja Stanića, Branka Fila Filipovića, Luke Tomanovića, Miodraga-Dada Đurića, Dušana Vukotića, Pavla Pejovića, Dimitrija Popovića, Dragana Karadžića, Anke Burić, te inostranih članova CANU Petra Omčikusa i Tome Serafimovskog
255 pregleda 0 komentar(a)
Canu izložba, Bar, Foto: Radomir Petrić
Canu izložba, Bar, Foto: Radomir Petrić
Ažurirano: 08.12.2018. 04:13h

Povodom Dana Opštine Bar, 24. novembra, u sklopu Zimske scene Barskog Ljetopisa u Dvorcu kralja Nikole sinoć je otvorena izložba radova 14 likovnih umjetnika, akademika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU).

Naredna dva mjeseca, u Dvorcu su izložena djela akademika Miloša Vuškovića, Vuka Radovića, Aleksandra Aca Prijića, Voja Stanića, Branka Fila Filipovića, Luke Tomanovića, Miodraga-Dada Đurića, Dušana Vukotića, Pavla Pejovića, Dimitrija Popovića, Dragana Karadžića, Anke Burić, te inostranih članova CANU Petra Omčikusa i Tome Serafimovskog.

Ova djela su iz fundusa CANU i Narodnog muzeja Crne Gore, a postavka je inače zvanično otvorila likovni program Zimske scene.

Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević koji  je istakao da mu je izuzetna čast što ovakva reprezentativna postavka uveličava Dan Opštine. na čemu je zahvalio organizatorima izložbe CANU, Narodnom muzeju Crne Gore i Barskom ljetopisu.

"Čast nam je što se našla mogućnost da se i našim djelima obilježi ovaj značajan datum. Umjetničko djelo treba da živi i da ima svoju misiju, a izlaganjem na ovakvim mjestima,  ona podsjećaju i kojem vremenu pripadaju, u kom su kontekstu nastajala", rekao je akademik Pavle Pejović.

Selektorka likovnog programa Barskog ljetopisa dr Anastazija Miranović, direktorica Narodnog muzeja Crne Gore istakla je da ponaosob članovi ove eminentne plejade predstavljaju gotovo zasebne pravce umjetnosti čiji su reprezenti.

"Ime Fila Filipovića asocira na jugoslovenski enformel, Dragana Karadžića na lirsku apstrakciju, Voja Stanića na metafizičko, nadrealističko slikarstvo, Dada Đurića na sve to skupa i ono neuhvatljivo još nešto, egzistencijalistički nepatvoreno i referentno. Crna Gora neprikosnoveno slovi za zemlju slikara i likovnih umjetnika. Istoričari umjetnosti, i pored značajnih opservacija i analiza nisu uspijeli do kraja rastumačiti enigmu tog fenomena. Možda i nije neophodno. Ono što jeste bitno je da crnogorski umjetnici, akademici CANU baštine identitetsko utemeljenje svog djela u Crnoj Gori, koja bez obzira na diferentne umjetničke pristupe i izražaje, vrhuni u njihovim radovima", istakla je Miranović.

U katalogu izložbe ona je zapisala da su slikali i vajali “čudesna lica Crne Gore” utemeljivači naših  likovnih edukativnih i umjetničkih institucija Miloš Vušković, Aco Prijić, Luka Tomanović,  sadašnji profesori Fakulteta likovnih umjetnosti, akademici Burić, Pejović, Karadžić, ali i umjetnici “izvanjci” koji su jednim djelom svog života bili vezani za Crnu Goru, “poput Petra Omčikusa koji je upravo u Crmnici i barskoj opštini edukovao mlade naraštaje kroz profesionalni angažman”, te  oni koji su umjetničke realizacije dominantno ostvarivali daleko od matice, poput Dada Đurića, Dušana Vukotića, Dimitrija Popovića.

"Svima njima bio je imanentan povratnički  egzodus u nostos, u svoju kuću, Crnu Goru, u kojoj su bili i kad ih nisu kvasile cetinjske kiše...Iako mjesta rođenja i mjesta života sudbina može neslućeno da udalji, ostaju povezani nužnom i neponovljivom autentičnošću individualnog življenja i ličnog usuda. Istovremeno, pripadnost određenom prostoru, jeziku, kulturi uvijek sadži neophodan pokret dislokacije, nepripadanja. U suprtonom rizik  zatvaranja identiteta, poricanja, potire slobodu svojstvenu umjetnosti, otvorenu ka drugom, različitom i drugačijem, ka strancu u nama. Kohabitaciju tih heterogenih, paralelnih svjetova donese radovi akademika CANU u jedinstvenoj postavci upriličenoj povodom Dana Oštine Bar  iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore, CANU i Centra savremene umjetnosti,  predstavljajući vanredan kulturni događaj", navodi Miranović.

Galerija