Australija: Miroljubivi ljudi i najotrovnija priroda

Kao i u ranijim knjigama Brajson miješa brojne istorijske činjenice sa ličnim impresijama i anegdotama koje je čuo
191 pregleda 0 komentar(a)
Kengur, Foto: Shutterstock
Kengur, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 16.04.2014. 14:56h

Od putopisca i publiciste Bila Brajsona, autora bestselera "Kratka istorija bezmalo svačega", "Bilješke s malog ostrva" stiže nova knjiga "Tamo dolje".

Riječ je o maštovitom i lucidnom putopisu po Australiji u kome otkriva pregršt zanimljivih detalja, od istoriskog razvoja kontinenta, otkrića, ljudi, pa sve do jedinstvenih biljnih i životinjskih vrsta.

Brajson Australiju opisuje kao zemlju u kojoj miroljubivi stanovnci žive zajedno sa nekim od najotrovnijih životinjskih vrsta na svijetu: otrovnim gusjenicama, agresivnim morskim školjkama, krokodilima, ajkulama i užasnim meduzama.

Brajson nam otkriva da je Australija svoju naciju zasnovala na bivšim zatvorenicima, da ima najdužu pravolinijsku prugu na svijetu (297 milja), najveći svjetski monolit, veličanstveni Uluru...

Australija je zemlja koja obitava u ogromnim razmjerama. Ona je šesta najveća država na svijetu i ujedno njegovo najveće ostrvo. To je jedino ostrvo koje je istovremeno i kontinent, i jedini kontinent koji je istovremeno i država. To je najsuvlji, najvreliji, najbezvodniji, najjaloviji i klimatski najagresivniji od svih nastanjenih kontinenata, a opet vrvi životom.

Bil Brajson

Ljudi su veseli, otvoreni, duhoviti i neizostavno uslužni; gradovi su im bezbjedni, čisti i gotovo uvijek podignuti pored vode; hrana je odlična; pivo je hladno, a sunce sija gotovo stalno.

U knjizi "Tamo dolje", Bil Brajson piše: "Najzad, Australija je mahom prazna i veoma udaljena. S vremena na vreme, odatle stigne ponešto korisno - opal, merino vuna, Erol Flin, bumerang - ali ništa bez čega ne bismo mogli da živimo. Iznad svega, Australija se ponaša pristojno. Stabilna je, mirna i dobra. Tamo nema pučeva, prekomjernog izlova ribe, ona ne naoružava neprijatne despote, ne uzgaja koku u provokativnim količinama niti se razmeće na nametljiv i nedoličan način. Ali čak i kad se sve ovo ima u vidu, neobično je koliko zanemarujemo ono što se u Australiji dešava".

Kao i u ranijim knjigama Brajson miješa brojne istorijske činjenice sa ličnim impresijama i anegdotama koje je čuo.

"Tamo dolje" je svakako najoriginalniji putopis o Australiji i knjiga sa izraženim autorskim pečatom, još od knjige "Pjesma vodilja", posvećene ovoj državi - kontinentu, slavnog Brusa Četvina.

Brajson rođen je 1951. godine u De Moinu u Ajovi. Na svom prvom putovanju po Evropi, s rancem na leđima 1973, dospio je i u Englesku, gdje je upoznao ženu koja će mu postati supruga i riješio da se skrasi.

Piše putopisne članke za Tajms i Indipendent. Prva Brajsonova knjiga bio je urnebesni putopis "Izgubljeni kontinent", u kome je opisao putovanja po malim američkim gradovima u starom ševroletu svoje majke.

Objavio je i knjige "Šetnja po šumi", "I ja sam ovdje stranac", "Maternji jezik", "Afrički dnevnik Bila Brajsona", "Ni ovdje ni tamo: putešestvija po Evropi".

Bonus video: