Bivši članovi IO Sindikata Željezare i Radventa, njih 15, koje bivši vlasnik Željezare, kompanija MNSS, tereti da su 28. septembra 2010. nakon protesta organizovanog u krugu fabrike, ušli "silom i pod prijetnjom i prisilom prinudili direktora i članove Odbora da prekinu radni sastanak i napuste zgradu” osuđeni su uslovno na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci koje se neće izvršiti ako u roku od naredne tri godine ne počine novo krivično djelo.
Nakon čitanja presude i obrazlaganja iste od strane sudije Ivana Perovića bivši sindikalci su uz negodovanje i izjave da je čitav proces montiran napustili sudnicu.
Branilac Milan Vojinović je nakon čitanja presuda kazao da je iznenađen odlukom suda i da će se žaliti na takvu odluku, jer smatra da nije postojao ni jedan dokaz bivši sindikaci mogu biti proglašeni krivim.
"Mislim da je pravno presuda neodrživa. Praktično u svemu onome što se dešavalo u istrazi nijesu učestvovali ni odbrana ni predstavnici radnika. Nijedan dokaz na glavnom pretresu koji je proveden nije cijenjen već je uzimano ono iz prethodnog postupka, niti su navodno oštećeni pozivani na pretres, nijesu im uručivani pozivi, vršeno je njihovo saslušanje kod istražnog sudije i vještaka koji nije sudski vještak već radnik Željezare. Nije mi jasno zašto je donesena ovakva odluka ali ipak moramo vjerovati u pravnu državu", kazao je Vojinović.
Sa bivšim sindikalcima je bio i Janko Vučinić, njihov nekadašnji vođa, koji je izuzet iz sudskog procesa zbog poslaničkog imuniteta.
"Ovo je sramna presuda, koja je naručena, kao i suđenje. Čulu ste tadašnjeg i nažalost sadašnjeg premijera Đukanovića koji je pozvao državne organe i dao im inspiraciju, pa su ovo suđenje, kao i presuda bili inspirativni. Bilo je mnogo zanimljivijih stvari za državno tužilaštvo počev od ono 20 miliona koje je otišlo na račun Prve banke, a trebalo da se investira u Željezaru, kao i ono što je bilo sa imovinom. Umjesto toga presudili su na sraman način predstavnicima radnika samo zbog toga što smo se borili da radimo i živimo od toga rada. Presuda govori kakvo je stanje u sudstvu, tužilaštvu i uopšte našem društvu", kazao je Vučinić.
Jedan od bivših sindikalaca Mitar Mićković smatra da su u Crnoj Gori pravda i istina davno ubijene i da je sudski proces "diktiran iz vrha vlasti kako bi se zastrašili radnici i narod“.
"Kako drugačije objasniti da oni koji su upravljali Željezarom i oni koji su prodavali fabriku i sklapali štetne ugovore nemaju obavezu da se pojave pred sudom niti im se upućuju pozivi nego moćnici sude ovoj sirotinji koja je pokušala da spasi makar išta od Željezare. Kada je bila prva procjena Željezara među radnicima je bila priča da je njena vrijednost 300 miliona, a prodata je sa zemljištem i bez obaveza prema radnicima za 15 miliona. Jesmo li ja i ovi ljudi oko mene stavili to 300 miliona u džepove. Ovo je čisto maltretiranje ljudi i ispiranje mozga", kazao je vidno izrevoltiran Mićković.
I Milorad Eraković, kao i ostali sindikalci, smatra da je proces montiran od strane.
"Njega je inicirao jedan čovjek i naložio državnim organima da preduzmu korake koji su rezultirali ovim činom izricanja presude. Bolje bi bilo za državu i Željezaru da su ove štetočine ranije napustili Željezaru jer bi manje koštali narod Crne Gore“, kazao je Eraković.
Na 10 mjeseci zatvora uslovno kažnjeni su Aleksandar Roganović, Miladin Goranović, Mitar Mićković, Miodrag Bukilić, Žarko Vukčević, Vesko Mijanović, Radomir Nikčević, Dragan Striković, Slavko Jauković, Slavko Đurđevac, Ljuban Pješčić, Rajko Božović, Milorad Eraković, Bratislav Otašević i Veliša Mitrović.
Galerija
Bonus video:
