Sudije podgoričkog Višeg suda ukinule su presudu danilovgradskog Osnovnog, kojom je utvrđeno da je ministar prosvjete Damir Šehović (Socijaldemokrate CG) politički diskriminisao Milenu Mijović kada je u julu 2017. za direktora vrtića “Đina Vrbica” imenovao Vuka Stanišića.
Viša sudska instanca smatra da sutkinja Nina Radunović nije mogla da ocjenjuje kvalitet planova razvoja koji su priložili kandidati za mjesto direktora, ali i da nije dokazana politička pripadnost učesnika u tom sporu. Iako je Zakonom predviđeno da u ovakvim predmetima tuženi dokazuje da nije kriv, sudije Višeg suda u obrazloženju su napisale da je tužilja trebalo da dokaže da je nad njom izvršena diskriminacija.
Mijović je juče “Vijestima” rekla da je odluka Višeg suda očekivana, jer je maltene najavio premijer Duško Marković.
“Nakon izjave premijera Markovića, date nakon prvostepene odluke da presuda Osnovnog suda nije pravosnažna i da je ubijeđen da njegov ministar nije vršio diskriminaciju, bilo je za očekivati da Viši sud ovako odluči i potvrdi sumnje javnosti - da su samo puki izvršioci političkih odluka Demokratske partije socijalista. Zbog golog straha od odmazde premijera, sudsko vijeće je zanemarilo pravo i ostalo slijepo na očiglednu političku diskriminaciju izvršenu od ministra iz redova manjeg koalicionog partnera Markovićeve partije. Političke posljedice potvrđivanja presude bi bile prevelike za državu u kojoj vladaju partijski pioni”, rekla je Mijović.
Ona je istakla da je odluka Višeg suda odraz stanja u pravosuđu, a samim tim i stanja u državi.
“Vijeće se ovom presudom grubo poigralo zakonima Crne Gore, dozvolilo sebi pravni nonsens da žrtva diskriminacije dokazuje diskriminacije, iako zakon nalaže da je teret dokazivanja na teret onoga ko je diskriminaciju vršio. Viši sud je donio presudu kojom se narugao i svim građanima Crne Gore u kojoj je svima itekako jasno kako se postavljaju direktori i kako se dobijaju radna mjesta. Sa druge strane, presuda da se predmet vrati na ponovno odlučivanje je kupovina vremena i gomilanje sudskih troškova, koje će na žalost plaćati građani. Prvostepena presuda je neupitna. Ja imam vremena, energije i strpljenja. Ne dovodim u pitanje da će i u ponovnom postupku biti donesena presuda u moju korist. Ovo je samo političko mrcvarenje gospodina Šehovića od strane onih od kojih zavisi. Sa ovim slučajem on je ucijenjen i politički i ljudski i profesionalno”, rekla je Mijović.
Radunović je ranije presudom poništila konkurs za izbor direktora, radi uklanjanja posljedica diskriminatorskog postupanja države. Tada je usvojila tužbeni zahtjev Mijovićeve, obrazlažući da je ona ponuđenim dokazima učinila vjerovatnim da je diskriminisana po osnovu političkog uvjerenja i političke nepripadnosti, te da je zbog toga stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na izabranog kandidata.
Sudijama Višeg suda nejasno je kako je njihova koleginica Radunović utvrdila političku pripadnost Mijovićeve “i to subjektivno, na osnovu njenog iskaza”. Oni smatraju da nema dokaza ni o partijskoj pripadnosti ostalih aktera slučaja.
Nejasno im je i obrazloženje sutkinje da prilikom odlučivanja nije izgubila iz vida diskreciono pravo ministra prosvjete da na osnovu člana Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju izabere direktora javne ustanove: “Ali i u vršenju diskrecionog prava isključena je samovolja, kao način odlučivanja koji ne uvažava objektivne kriterijume. U konkretnom slučaju, diskreciono pravo ministra da po sopstvenom nahođenju izvrši izbor direktora javne ustanove, ograničeno je javnim interesom, s obzirom da su obrazovanje i vaspitanje u smislu Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju djelatnosti od javnog interesa, koji zahtijeva da bude izabran kandidat koji će najuspješnije obavljati poslove direktora, a iz navedene odluke se ne može sa sigurnošću utvrditi da je taj interes izborom kandidata Vuka Stanišića zadovoljen”, obrazložila je sutkinja.
U ukinutoj presudi napisala je i da je time dovedena u pitanje zakonitost odluke.
Njene kolege iz Višeg suda, međutim, smatraju da Šehović tom prilikom nije postupao samovoljno.
Mijović je tužila državu zbog diskriminacije po osnovu političkog opredjeljenja, odnosno neopredjeljenja.
Tražila je da se poništi odluka o izboru Stanišića za direktora te javne predškolske ustanove i presuda javno objavi. Ministarstvo prosvjete je na mjesto direktora podgoričkog vrtića 5. jula 2017. godine izabralo Stanišića, protivno većinskoj volji Upravnog odbora i roditelja djece.
Školovane treba zaštititi od partijskih marioneta
Nekadašnja zamjenica direktorice vrtića “Đina Vrbica” kazala je da iskreno vjeruje da će se po okončanju postupka koji je pokrenula protiv države stvoriti veći demokratski i građanski kapaciteti i da će građani imati veće povjerenje u pravosuđe: “A samim tim i da će ljudi koji su godine uložili u svoje školovanje i profesionalni razvoj imati zaštitu od samovolje partijski postavljenih marioneta. Na kraju, ističem da sam ponosna što sam na spisku targetiranih ljudi sa spiska premijera, koji su se usudili da zaštitu od diskriminacije i poniženja potraže na sudu, a ne u nekoj od vladajućih partija”.
Bonus video:
