Apelacioni sud će 30. januara održati sjednicu vijeća na kojoj će raspravljati o žalbama odbrane na osuđujuću presudu Višeg suda u Podgorici za ratni zločin u predmetu “Morinj”.
Odlukom prvostepenog suda, koju je izreklo specijalno vijeće sutkinje Milenke Žižić, četvorica pripadnika rezervnog sastava JNA osuđeni su u julu 2013. godine na ukupno 12 godina zatvora, za ratni zločin nad hrvatskim zarobljenicima.
Ivo Gojnić osuđen je na dvije, Špiro Lučić i Boro Gligić na po tri godine, dok je kuvar Ivo Menzalin osuđen na četiri godine zatvora.
U optužnici piše da su Gojnić, Lučić, Menzalin i Gligić počinili krivično djelo - ratni zločin protiv civilnog stanovništva, prema hrvatskim zarobljenicima.
Navodi se da su oni, kao pripadnici rezervnog sastava JNA, prema zarobljenicima nečovječno postupali, kršeći pravila međunarodnog prava.
To se, prema optužnici, u Morinju dešavalo od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine, za vrijeme oružanog sukoba u Republici Hrvatskoj između JNA i hrvatskih organizovanih oružanih formacija.
U optužnici piše i da su im nanosili velike patnje i povređivali njihov tjelesni integritet, ali i vrijeđali ljudsko dostojanstvo.
“Tako što su od ratnih zarobljenika zahtijevali da stoje ili kleče sa rukama uzdignutim iznad glave i licem okrenutim prema zidu, a zatim ih udarali pesnicama, nogama, kundakom, električnim pendrekom, pištoljem, drvenom palicom, štapom, pendrekom po glavi i tijelu”, piše u optužnici.
Dalje se objašnjava da je sukob između JNA i organizovane hrvatske vojske bio nemeđunarodnog karaktera, ali da se, uprkos tome, prema ratnim zarobljenicima morao primjenjivati Dopunski protokol II Ženevske konvencije.
Advokat Goran Rodić, branilac Gojnića, žalbu je uložio zbog bitne povrede odredbi krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
“Sudski postupak u ovom krivičnom predmetu traje već preko sedam godina. U dva navrata su ukidane prvostepene presude, a i sada, treći put donijeta prvostepena presuda, takođe će biti podvrgnuta ispitivanju u žalbenom postupku”, rekao je Rodić.
Napisao je da je opšta karakteristika kompletnog slučaja - školski primjer kako ne treba da rade specijalizovana odjeljenja Višeg suda u Podgorici, kao i specijalni tužilac.
“Drastično su kršene norme procesnog i materijalnog zakona, uključujući i norme međunarodnog prava, kao i Evropske konvencije o ljudskim pravima”, ocijenio je Rodić.
Bonus video:
