zanimljivi velikani

Među piscima je bilo i čudaka: Vergilije sahranio muvu uz sve počasti

Omiljeni ruski pjesnik poznat po svojoj eleganciji i kao čistunac prvog reda, svakog dana je najmanje po dva puta prao kosu
148 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 21.01.2014. 16:39h

Veliki pisci imali su svoje rituale, birali su ili ne kako će se dopasti svijetu, uživali su u razgovorima sa prijateljima, prezirali opšta mjesta, njegovali izmišljene običaje, sahranjivali insekte, rasli u književnim sukobima, uživali u gurmanlucima i dostojanstveno pratili svoje goste... Pored njihovih djela, ima još mnogo razloga zbog kojih su više nego zanimljivi.

VERGILIJE: Pogreb jedne muve

Slavni rimski pjesnik Vergilije sa svim pogrebnim ceremonijama u bašti pored kuće sahranio je muvu ukazavši joj sve posmrtne počasti kao i držanje oproštajnog govora. Time je veliki rimski pjesnik koji će Danteu poslužiti kao vodič u “Božanstvenoj komedji” kroz podzemno carstvo, svoje imanje pretvorio u grblje, a groblja su po rimskom pravu spadala u one zemljišne posjede koji su bili izuzeti od obaveza plaćanja poreza.

AGATA KRISTI: Književni sukob

Agata Kristi je htela je da objavljuje pod muškim pseudonimom Martin Vest ili Martin Grej, smatrajući da bi žena autorka kod čitalaca mogla da izazove predrasude. Inače, glavni razlog da napiše svoj prvi roman bila je surevnjivost sa rođenom sestrom, književnicom. Dvije sestre su se svađale oko toga koja od njih može napisati uspješniji roman, a ishod tog književnog sukoba na “porodičnoj ljevici” je odavno poznat širom svijeta. Prvu knjigu iz pera Agate Kristi odbilo je da štampa svih šest izdavača kojima je ponudila rukopis.

“Volim život. I nikakva očajanja i paklene muke neće me natjerati da zaboravim da je ovaj jedini život veliko blago”, zapisala je najpopularnija autorka detektivsih romana svih vremena.

JESENJIN: Opsjednutost čistoćom

Do prvog susreta Sergeja Jesenjina s američkom plesačicom Isidorom Dankan (harizmatičnu ženu od preko četrdset ljeta, zvao je laficom i svojom dragom) došlo je u oktobru 1921. godine u ateljeu slikara Georgija Jakulova. Pjesniku su rekli “Danas će kod Jakulova biti Isidora“, a on je na to odgovorio: “Onda moram da operem kosu”. Na svaki važan poziv, bilo da se radilo o prijemu u Kremlju ili nekoj večeri, Jesenjin bi uvijek na isti način reagovao: “Moram prvo da operem kosu”.

Omiljeni ruski pjesnik poznat po svojoj eleganciji i kao čistunac prvog reda, svakog dana je najmanje po dva puta prao kosu.

MOPASAN: Mrzitelj Ajfelove kule

Gi de Mopsan je spadao u one francuske istaknute intelektualce koji nisu mogli da podnesu simbol graditeljske epohe svoga doba - Ajfelovu kulu. Ali ni velika mržnja prema ovoj znamenitoj građevini Pariza nije mu smetala da svakog dana ruča u njenom restoranu. To je činio pravdajući se da je taj restoran u njoj jedino mjesto u Parizu sa koga se ne vidi ova, kako je nazivao, “graditeljska nakaza”.

Otvorena mržnja velikog francuskog i svjetskog autora kratkih priča, nije bila ništa novo u kultrunom životu toga doba. Naime, preko 300 uzornih i poznatih kulturnih djelatnika Francuske nisu krili “govor mržnje” prema ovom arhitektonskom čudovištu usred Pariza. A među njima su bili Aleksandr Dima, Šarl Guno, Lesil de Lil,a najglsniji od njih je bio arhitekta Pariske opere Šarl Garnije, kao i mnogi drugi.

GOGOLJ: Sladokusac i gurman

Nikolaj Vasiljevič Gogolj je bio veliki sladokusac i gurman. Slatkiše i “njihovu poslovnu pratnju” je tamanio u neograničenim količinama. Čak je i preostali šećer koji mu je posluživan uz čaj skupljao i trpao u džepove kako bi imao šta da gricka tokom dana.

Oduševljavao se kulinarskim vještinama i majstorski je spravljao makarone. To kuvarsko umijeće je stekao u Rimu u kome je dugo živio. Za vrijeme boravka u vječnom gradu, Nikolaj Vasiljevič je često zalazio u kuhinje u statusu “šegrta”, učeći od kuvara vanredno “kuvarski zanat“. Po povratku u Rusiju gostio je prijatelje raznim specijlitetima koje je sam pripremao služeći uz njih i specijalne napitke. Među njima je bilo kozje mlijeko, u koje je autor “Mrtvih duša”, obavezno dodavao rum. Taj svoj koktel Nikolaj Vasiljevič je nazvao “Gogol-mogolj“.

AHMATOVA sa gostima

U svojim zrelijim godinama proslavljena ruska pjesnikinja Ana Ahamatova je postala veoma popularna u cijelom Sovjetskom Savezu, a i u svijetu. Gosti su joj svakodnevno pristilzali u ogromnom broju, a ona ih je sve srdačno primala i ugošćavala ne samo kao velika pjesnikinja, nego, prije svega, kao uzorna ruska domaćica. Ahmatova je svakom gostu iskazivala podjednaku pažnju. Dešavalo se, i to ne rijetko, da bi gosti sa posjetama odužili i prema njima je Ahmatova primjenjivala tatiku koja se pokazala efikasnom. Gostu koji bi se, opčinjen atmofserom i euforijom, u domu velike pjesnikinje zadržao duže nego što bi trebalo, zaboravivši da je vrijeme da krene, pjesnikinja je prilazila postavljajući uvijek jedno jedino pitanje: “Koliko je tačno sati?“ Ako bi gost odgovrio: “Sedam i pet munita“, domaćica bi uz obavezan smiješak milozvučnim glasom prozborila: “Aha! Sjedjećete, znači, još do pola osam”. Gost je bio sav blažen što mu je omogućeno da još posjedi, a u stvari domaćica mu je prišla samo da bi ga upozrila kad je vrijeme da ode. U mladosti je Ana bila udata za pjesnika Nikolaja Gumiljova koji je jednom zapisao u svom dnevniku: “Opet su nam došli gosti. To je uostalom jedino vrijeme kad Ana ne piše”.