Švedski ljekari uspješno su presadili devet materica ženama koje su organe dobile od srodnika i uskoro će pokušati da ostanu trudne, izjavio je ljekar koji je bio zadužen da rukovodi ovim projektom.
Žene koje su učestvovale u projektu rođene su bez ili im je materica odstranjena zbog raka grlića. Većina njih su u tridesetim godinama.
One su učestvovale u prvom velikom eksperimentu čiji je cilj da se utvrdi da li je moguća transplantacija materice kod žena da bi mogle da rode svoju biološku djecu.
Transplantacija organa poput srca, jetre i bubrega, da bi se spasio život pacijenta, praktikuje se već decenijama, a ljekari sve više presađuju ruke, lica i druge djelove tijela kako bi pacijentima poboljšao kvalitet života.
Transplantacija materice je prva kod koje presađeni organ treba da služi samo privremeno, odnosno onoliko koliko je potrebno da se iznese trudnoća i rodi beba.
Ljekari su prije toga dva puta pokušali transplantaciju materice, jednom u Turskoj, a drugi put u Saudijskoj Arabiji, ali žene kojima su ovi organi presađeni nijesu uspjele da rode.
"Ovo je nova vrsta hirurgije. Mi nemamo odakle da učimo", izjavio je dr Mats Branstrom iz Geteborga.
Branstrom, načelnik odjeljenja za ginekologiju i akušerstvo na Univerzitetu u Geteborgu, vodi projekat. On i njegove kolege će sljedećeg mjeseca rukovoditi prvom radionicom u istoriji na kojoj će učesnici moći da nauče kako se vrši transplantacija materice i uskoro planiraju da objave naučni rad o tome.
On kaže da se devet žena koje su dobile materice dobro osjećaju. Mnoge od njih su već imale menstrualni ciklus šest nedjelja poslije transplantacije, što je prvi znak da su materice zdrave i funkcionalne.
Jedna žena je imala infekciju presađene materice, a neke su imale manje epizode odbacivanja, ali nijednoj od žena primalaca ni davaocima organa nije bila potrebna intenzivna nega posle operacije, rekao je Branstrom. Sve su puštene iz bolnice poslije nekoliko dana.
Prilikom transplantacije ženama materice nisu povezane sa jajovodima, tako da ne mogu začeti prirodnim putem, ali one koje imaju svoje jajnike mogu da proizvode jajne ćelije, a nekima od njih su prije operacije uzete jajne ćelije zbog vještačke oplodnje.
Njihovi embrioni su zamrznuti i ljekari planiraju da ih usade u nove materice, čime će ženama biti omogućeno da rode svoju biološku djecu.
Ove transplantacije su probudile nadu među ženama koje ne mogu da imaju djecu zbog nepostojeće ili izvađene materice. Jedna od 4.500 devojčica rođeno je sa sindromom MRKH (Mayer-Rokitansky-Küster-Hauser sindrom) kada se rađaju bez materice.
Kontroverze oko presađivanja
Eksperti koji se bave problemom plodnošću su prepoznali projekat kao važan ali i težak, jer se ne zna da li će transplantacijeirane materice uspjeti na svijet da iznesu zdrave bebe.
Tehnika koja se koristi u Švedskoj, u kojoj se transplantira materica sa živih donora, je donekle kontroverzna. U Britaniji doktori takođe planiraju da presade matericu ali sa kadavera.
Ilustracija (foto: Shutterstock)
To je bio slučaj i u Turskoj. Prošle godine turski doktori su objavili da je njihova pacijentkinja, poslije transplantacije materice trudna. Međutim desio se pobačaj, svega dva mjeseca kasnije.
Dr Ričard Smit, britanski lekar koji prikuplja 500.000 funti za pet transplantacija u Britaniji, kaže da je transplantacija materice radikalna koliko i histerektomija i zahtijeva mnogo krvnih sudova kako bi se osigurao adekvatan doktok krvi što podiže rizik za donora.
"Britanski ljekari ne smatraju da je etički da dozvole donorima takve operacije, posebno zbog toga što se ne radi o spašavaju nečijeg života", dodaje dr Smit.
Najveće sumnje on ima po pitanju toka i ishoda trudnoća. "Najvažnija stvar za mene jeste da beba ima pravu negu i dobije sve što treba od placente i da dotok krvi bude dovoljan", misli Smit.
Sve žene kojima se transplantira materica moraće da uzimaju lekove koji sprečavaju odbacivanje ovog organa a Smit kaže da podaci prikupljeni od žena koje su transplantirale bubreg pokazuju da njihove bebe nisu pod značajnijim rizikom zbog ove terapije.
Švedski doktor Brenstorm kaže da im je činjenica da su materice uzete sa živih donora omogućile da se osiguraju da je materica funkcionalna i nema nikakve probleme kao što je HPV infekcija.
Doktori koji su 2000. godine u Saudijskoj Arabiji presadili prvu matericu koristeći živu donorku, morali su da odstrane matericu poslije tri mjeseca zbog krvnog ugruška.
Branstorm se nada da će, zajedno sa kolegama, početi da prebacuje embrione u svoje pacijentkinje uskoro, najverovatnije za svega nekoliko mjeseci.
Švedski istraživači su ranije imali uspjeha u transplantaciji materica kod miševa, ovaca i babuna ali ni jedan potomak nije rođen, nakon presađivanja.
Poslije maksimalno dvije trudnoće, materica mora biti izvađena kako bi i žena prestala da pije ljekove koji sprečavaju odbacivanje organa koji može da dovede do visokog pritiska, otoka i dijabetesa i koji može da dovede do određenih tipova raka.
"Ostaje da vidimo da li će ova operacija postati realna opcija ili će ostati na nivou istraživanja i eksperimenata", rekao je dr Jakub Kalaf iz Londona.
Lisa Gimri (35), koja je rođena bez materice misli da će mnogo žena sa MRKH sindromo biti zainteresovane za ovu operaciju, posebno ako se dokaže da je bezbjedna i učinkovita.
"Da je ovo bilo moguće kada sam ja bila mlađa, bez sumnje bih bila zainteresovana", kaže Lisa koja sada ima dvoje usvojene dece.
Branstorm je, na kraju, upozorio da se može desiti da ove transplantacije ne rezultiraju rođenjen djece, ali je ostao optimističan po tom pitanju:
"Ovo je eksperimentalna studija, može dovesti do toga da žene rode djecu, ali nema garancija. Jedno je sigurno - one su dale veliki doprinos nauci."
Galerija
Bonus video:
