ŠTO je obilježilo

Svijet umjetnosti u 2013. godini: Rekordi i riješene zagonetke

Najpoznatiji ulični umjetnik Benski novembar je proveo u Njujorku, priuštivši stanovnicima tog grada svakodnevne akcije
64 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 24.12.2013. 13:05h

Godina 2013. u svijetu umjetnosti prošla je u znaku velikih pronalazaka, konačnog razrješavanja velikih pljački umjetnina, vrtoglavih iznosa postignutih na aukcijama i aktivizma koji se profilisao kao važna umjetnička muza današnjice.

Godinu u zalasku u svijetu umjetnostii bez dileme obilježili su značajni pronalasci, kako oni vezani uz rješenja misterioznih krađa umjetnina, tako i slučajna otkrića već zaboravljenih radova, prenosi tportal.hr.

Tako je 2013. napokon razriješena prošlogodišnja velika pljačka holandske galerije Kunstal iz koje su ukradena remek-djela slikarstva, među kojima slike Pabla Pikasa, Lusijena Frojda i Klod Monea. Krivci dolaze iz Rumunije, ali uprkos uspješnom pronalasku kradljivaca, priča je umjesto sretnog dobila crnohumorni kraj. Naime, majka Radua Dogarua, predvodnika pljačkaške trojke, u želji da spasi sina, neka je djela spalila u rerni i tako u dim pretvorila slike velike vrijednosti, a sebe lansirala na naslovnice širom svijeta. Zahvaljujući činu zabrinute majke rumunski reditelj Tudor Giurgiu najavio je snimanje filma prema ovom događaju.

Zanimljivo je da je i prošle godine jedno umjetničko djelo palo kao žrtva dobre namjere i to u sada već proslavljenom slučaju Sesilije Himenes, 81-godišnje starice koja je samoinicijativno 'restaurirala' fresku Isusa Hrista iz XIX vijeka u seoskoj crkvi blizu Saragose.

Nakon godina zaborava u stanu 80-godišnjeg Kornelijusa Gurlita u Minhenu nedavno je pronađeno nešto više od 1400 umjetničkih djela, među kojima Pabla Pikasa, Anrija Matisa, Marka Šagala, Ota Diksa i drugih slavnih umjetnika. On ih je naslijedio od svoga oca, poznatoga kolekcionara Hildebranda Gurlita koji ih je nabavio zahvaljujući saradnji s nacistima. Veći dio zbirke dio je nacističkog plijena, između ostalog, djela ekspresionizma, dadaizma, nadrealizma i kubizma, pravaca koje je Adolf Hitler nazivao “izopačenim”.

Tu je otkriće još jednog, dosad nepoznatog djela Leonarda da Vinčija. Zahvaljujući metodi određivanja starosti materijala pomoću radioaktivnog izotopa ugljenika, potvrđeno je da je portret italijanske plemkinje Isabele d’Este, naslikan u periodu između 1460. i 1650. godine te da je rad renesansnog majstora. Portret je godinama stajao zaključan u švajcarskom sefu, smješten među 400 umjetničkih slika iz privatne porodične zbirke. I dok je jedno Da Vinčijevo djelo uspješno pronađeno, drugo je nadahnulo novu potragu. Istraživači od avgusta tragaju za Mona Lizom tako da su u Firenci otvorili više vjekova staru grobnicu tražeći ostatke koji bi mogli potvrditi identitet žene čiji je zagonetni osmijeh Da Vinči ovjekovječio.

Kad govorimo o 2013. nezaobilazna su imena dvije žene, umjetnice Marine Abramović i Al Majase bin Halifa al-Tani, kćerke katarskog emir šeika.

Marina Abramović ove je godine skupila sredstva za otvaranje Instituta Marine Abramović, mjesta, kako sama ističe, koje će postati meka za umjetnike, naučnike, mislioce i sve koji su spremni da se podvrgnu višesatnim vježbama za čišćenje uma i tijela. Zbog svoje prisutnosti u medijima i statusa prave umjetničke zvijezde, kojoj nisu strana koketiranja sa svijetom šubiznisa, Abramović je nadahnula i sarkastične kritike. Tako se putem onlajn kampanje MARFA skupljaju donacije za njeno penzionisanje.

Kćerka katarskog emira Al Majasa bin Halifa al-Tani, na kupovinu umjetničkih djela od privatnih vlasnika i na aukcijama troši godišnje oko milijardu dolara kako bi osigurala vrhunska umjetnička djela za muzeje u Dohi.

U svojoj zbirci ima djela jednog od najvećih umjetnika prošlog vijeka - Pikasa, kao i rad kontorverznog savremenog umjetnika Demijana Hirsta te brojnih drugih, a upravo je zbog svojih akvizicija zaslužila prvo mjesto na popisu sto najuticajnijih osoba i institucija u svijetu kulture koju godišnje objavljuje časopis “Artreview”.

Rekordi na aukcijama

A upravo po astronomskim cijenama postignutim na aukcijama, poput slike “Tri studije studije Lusijena Frojda” Fransisa Bejkona koja je u samo šest minuta dostigla cijenu od 142 miliona dolara na aukciji u Njujorku, biće upamćena 2013.

Uprkos oporavku tržišta umjetnina, ne suviše blistava aktuelna politička i društvena situacija umjetnicima je poslužila kao muza. Najpoznatiji ulični umjetnik Benski novembar je proveo u Njujorku, priuštivši stanovnicima tog grada svakodnevne akcije prilikom kojih se obračunao s nehumanim tretiranjem životinja, teroristima i narugao kapitalizmu.

Ruski umjetnik Pjotr Pavlenski sve je odveo korak dalje te je u sklopu performansa genitalije ekserom prikovao za tlo moskovskog Crvenog trga, da bi, kako kaže, ukazao na apatiju ruskog društva koje ne reaguje na stanje u toj državi.

Galerija

Preporučujemo za Vas