SEPTEMBARSKI DANI

Predstavljena izdanja Matice crnogorske: Složeni istorijski odnosi

“Gagićeva pisma Njegošu” je priredio Risto Dragićević, koji za života nije uspio da objavi knjigu, pa je to uradila Matica crnogorska
86 pregleda 0 komentar(a)
Septembarski dani, Foto: Ivan Petrušić
Septembarski dani, Foto: Ivan Petrušić
Ažurirano: 27.09.2013. 08:15h

Promocija knjiga “Gagićeva pisma Njegošu”, “Politički spisi knjaza Danila” i “Zbornik dokumenata - antiratni pokret 1991-92”, u izdanju Matice crnogorske, promovisane su u Nikšiću na Sceni 213, u okviru manifestacije “Septembarski dani”.

“Autor knjige ‘Politički spisi knjaza Danila’ prof.dr Živko Andrijašević veoma pažljivo ispituje pouzdanost izvještaja i svjedoka, ne brani knjaza Danila tamo gdje nikakve odbrane ne može biti, ali tu njegovu poziciju oslobađa onih nanosa mitomanske interpretacije istorije”, kazao je predsjednik Matice crnogorske, književnik Dragan Radulović. U knjizi, koja sadrži uglavnom neobjavljene spise, dokumenta i pisma Njegoševog nasljednika, od 800 dokumenata potpisanih Danilovom rukom Andrijašević je izdvojio njih 176.

“Gagićeva pisma Njegošu” je priredio Risto Dragićević, koji za života nije uspio da objavi knjigu, pa je to uradila Matica crnogorska, a u čast obilježavanja 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Riječ je o pismima koje je ruski kozul u Dubrovniku Jeremije Gagić pisao Njegošu i koja predstavljaju dobru osnovu za razumijevanje ondašnjih prilika na Balkanu i odnos Rusije i velikih sila prema Crnoj Gori.

“Knjiga je veoma zahvalna, a vjerujem da će biti i podsticajna za ljude koji se temeljnije i dublje bave proučavanjem odnosa koji su postojali između Njegoša i Jeremije Gagića. U svakom slučaju odnosi jednog istaknutog ruskog diplomate i crnogorskog vladara su bili složeni, često i komplikovani ali su sastavni dio onoga što zovemo crnogorskom prošlošću i istorijom”, istakao je Radulović.

“Zbornik dokumenata - antiratni pokret 1991-92” je podsjećanje na period koji je nagovijestio raspad Jugoslavije.

“U ovoj knjizi postoji puno tekstova koji su se objavljivali u ‘Pobjedi’ i ‘Monitoru’, otvorenih pisama koje su ljudi upućivali onima na vrhu vlasti. Ova knjiga je puna tih dokumenata iz tog vremena i predstavlja naše nastojanje da ponašanje određenog broja ljudi, njihove stavove, političko izjašnjavanje u jednom vremenu koje nije bilo nimalo naklonjeno takvom načinu političkog mišljenja a nakon 20 godina se potvrdilo da su upravo ti ljudi bili u pravu, da su njihove ideje bile opravdane i na mjestu, dakle da se nešto što se događalo trgne od zaborava iz prostog razloga što to predstavlja dio naše savremene političke istorije”, kazao je predsjednik Matice crnogorske.

Matica Crnogorska je nikšićkom Centru za kulturu poklonila vrijedan izbor svojih izdanja.

Čuvanje od zaborava

Matica je tokom dvije decenije postojanja objavila oko 120 naslova i 53 broja časopisa, a prema riječima prvog generalnog sekretara Marka Špadijera nastoje da od zaborava sačuvaju kako ljude značajne za crnogorsku istoriju, tako i one o kojima se ništa nije znalo, kao što je Nikola Petanović.

“Petanović je bio pjesnik, završio je filozofiju, bio je sekretar Udruženja Crnogoraca u San Francisku 30-ih godina prošlog vijeka, napisao nekoliko knjiga, bio urednik časopisa koji je izlazio na engleskom jeziku ‘Montenegro miror’, časopisa koji se zalagao za crnogorsku nezavisnost i koji je izlazio od 1930. do 1933.

Umro je pod misterioznim okolnostima, nije mu se znao grob i skoro su naši iseljenici u San Francisku napravili grob i obilježje da se zna da je tamo sahranjen i objavili knjigu ‘Crnogorsko ogledalo’”, kazao je Špadijer.

On je kazao da Matica posebnu pažnju posvećuje radu sa crnogorskim iseljenicima, a kao uspješnu istakao je saradnju sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske sa kojom su kao suizdavačem objavili desetak naslova.