uloga sna

Naučnici konačno otkrili ključnu svrhu spavanja

Autori smatraju da bi nedostatak sna mogao da pogorša neke simptome multiple skleroze, bolesti koja oštećuje mijelin
94 pregleda 6 komentar(a)
spavanje, Foto: Shutterstock.com
spavanje, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 07.09.2013. 07:07h

Spavanje je zajedničko svim višim životinjama, iako količina potrebnog sna jako varira od vrste do vrste. Ljudi provode gotovo trećinu života spavajući, ali svrha sna do danas nije u potpunosti razjašnjena. Napokon je ovih dana jedno novo istraživanje pokazalo da postoji barem jedan dobar razlog za spavanje, a taj je da ono povećava broj važnih ćelija u mozgu.

Američki autori kažu da bi njihova studija sprovedena na miševima trebalo da omogućiti bolje razumijevanje uloge sna u obnovi mozga ali i pomoći u liječenju multiple skleroze.

Prema izviještaju predstavljenom u novom broju časopisa Journal of Neuroscience dr Kjara Sireli i njene kolege sa Univerziteta u Viskonsinu otkrili su da se nivo stvaranja nezrelih oligodendrocita, ćelija koje proizvode mijelin, udvostručuju kada miševi spavaju. Ovaj skok najveći je tokom faze sna koja je poznata kao REM, a pokreću ga geni. S druge strane geni povezani s odumiranjem ćelija i odgovorima na stres uključuju se kada su miševi prisiljeni da ostanu u budnom stanju.

Dr Sireli kaže da su stručnjaci do sada uglavnom uvijek analizirali samo razlike između aktivnosti nervnih ćelija životinja u budnom stanju i uspavanom.

"Sada je jasno da se način na koji funkcionišu druge, pomoćne ćelije u nervnom sistemu značajno mijenja u zavisnosti od toga spava li životinja ili je budna", rekla je Sireli.

Autori smatraju da bi nedostatak sna mogao da pogorša neke simptome multiple skleroze, bolesti koja oštećuje mijelin.

Mijelin je elektroizolaciona ovojnica na izdancima neurona aksonima. Ključan je za pravilno funkcionisanje nervnog sistema. Sastoji se od različitih vrsta ćelija, raznovrsnog hemijskog sastava i konfiguracije. Bijele je boje pa se zato centralni dio mozga naziva bijelom tvari. On štiti aksone od čestica s električnim nabojem - jona koji se nalaze u tečnosti koja okružuje cijeli nervni sistem. Oko 40 odsto njegove mase je voda, a ostalo otpada na lipide, odnosno masnoće i proteine. Glavna svrha mu je da poveća brzinu kojom impulsi putuju kroz aksone koji povezuju nervne ćelije te da spriječi curenje električne struje iz njih.