drugo veče

“FIAT - video zapis”: Alternativa je uvijek u gardu

Za današnji FIAT, za novi FIAT, ključno pitanje biti odgovor na jedan politički trenutak, jer živimo vrijeme krize, rekao je Brković
126 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 04.09.2013. 09:33h

Druge večeri Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT 2013, u dvorištu Kuslevove kuće predstavljen je program “FIAT - video zapis” u okviru kojeg je kroz “sjećanje FIAT-a” uz inserte iz tri predstave reditelja Slobodana Milatovića publiku proveo crnogorski pisac Balša Brković.

Publika je bila u prilici da vidi djelove iz Milatovićevih predstava “Luča mikrokozma”, “Muzej biciklističkog ustanka u Crnoj Gori” i “Teuta”. Tri predstave odigrane su na izdanjima FIAT-a 1990, 1999. i 2007. godine.

Odlomak iz predstave “Luča mikrokozma” odigrane na FJAT-u (Festival jugoslovenskog alternativnog teatra) 1990. godine publici tadašnjeg FJAT-a i ovogodišnjeg FIAT-a prikazao je scenu bagera koji “plešu” nad raskopanom zemljom uz muziku Petra Iljiča Čajkovskog, a “arhivar” FIAT-a Balša Brković noć u kojoj je odigrana predstava “Luča mikrokozma” opisao je kao “jedan od apsolutnih vrhunaca modernog crnogorskog teatra i crnogorske moderne umjetnosti uopšte”.

“Milatovićeva Luča mikrokozma svakako je jedno od najkreativnijih i najhrabrijih bavljenja Njegošem i šteta što sada u godini jubileja, 200. godina od Njegoševog rođenja, nismo imali ovu vrstu bavljenja Njegošem”, rekao je Brković.

On je FIAT nazvao “etapom u vertikali koja počinje 70-ih godina kroz DODEST, krajem osamdesetih se ukazuje kroz FJAT, da bi se devedesetih kao neka vrsta feniksa pretvorila u FIAT.

Brković je FIAT nazvao “etapom u vertikali koja počinje 70-ih godina kroz DODEST, krajem osamdesetih se ukazuje kroz FJAT, da bi se devedesetih kao neka vrsta feniksa pretvorila u FIAT

“Izgleda da mu je to suđeno jer u svakoj deceniji mora po jednom da se obnavlja”, rekao je Brković i naglasio da je FIAT kao projekt u kreativnom smislu uvijek bio “naslonjen na Slobodana Milatovića”.

“Milatović je nesumnjivo najveći istraživač u modernom crnogorskom pozorištu, a pored kreativne dimenzije njegovog istraživanja koja je uvijek bila upućena i na ambijentalni teatar i nova čitanja, zadesila se srećna okolnost da se u prostoru tadašnjeg Doma omladine desila zanimljiva personalna konstelacija i kreativna energija koja je rezultirala FIAT-om, koji je u tom trenutku u regionalnim okvirima bio najinteresantniji i najživopisnji festival”, rekao je Brković.

On je publiku podsjetio na situaciju u kakvoj je 1996. obnovljen Festival internacionalnog alternativnog teatra, u trenutku kada su u Crnoj Gori i dalje štampane samo jedne dnevne novine, a televizija nudila nekoliko domaćih kanala i dva italijanska državna kanala, što je činilo tadašnju crnogorsku medijsku sliku, u vremenu kada je internet bio “teška egzotika”.

“U to vrijeme momenat promocije takvog duha i urbane kulture kao takve bila je jedna od najjačih prekretnica i jedan od najznačajnijih trenutaka u duhovnoj istoriji posljednjih decenija, kad je riječ o Crnoj Gori i svakako kad je riječ o Podgorici. Mi ovdje u Crnoj Gori često smo skloni da doživljavamo komšijsku svađu kao dio istorije, a da nismo svjesni u kojoj mjeri su zapravo značajne i u kojoj mjeri su istorija stvari koje nam se dešavaju ponekad pred nosom”, kazao je Brković i podsjetio na detalj kada su marsejski zabavljači ofarbani u plavo, gosti tadašnjeg FIAT-a prelazili most u Podgorici, koji je tih dana takođe bio farban u plavu boju, i svojom neobičnom pojavom izazvali radnika koji je “zapanjen plavim ljudima na mostu, farbom kojom je farbao most ofarbao i svoje lice”.

“To je bila nevjerovatno prirodna reakcija uključivanja sebe u umjetnost. Čitav grad je bio u znaku FIAT-a. Svi koji se sjećaju tih predstava iz 96, 97, 98, siguran sam da se dobro sjećaju kakva je to bila promocija duha svjetskosti, kako je izgledalo sresti sjajne marsejske ulične zabavljače ofarbane u plavo ili kako su suludi Škoti trčali gradom goli”, podjsetio je Brković.

Trupe iz Beča na podgoričkim ulicama, FIAT 2005.

Prije projekcije odlomka iz Milatovićeve predstave “Muzej biciklističkog ustanka u Crnoj Gori” Brković je naglasio da je ta predstava veoma važan kreativni momenat u jednoj fazi FIAT-a i uz to jedan od najznačajnijih teatarskih projekata u istoriji crnogorskog teatra.

“Kao što predstava “Luča mikrokozma” formuliše jedan avangardistički pristup, “Biciklistički ustanak” je postmodernistička orgija koja računa i sa avangardističkom energijom, ali je uz to i samoparodična, samocitatna, samoironična. Ta predstava je u oba izvođenja, 96. i 99. bila veoma važna. “Biciklistički ustanak” bio je i na srećan način ujedinjenje tekstualnog impulsa sjajnog i talentovanog nikšićkog pisca Zorana Kopitovića, i jednog veličanstvenog istraživanja Slobodana Milatovića. Ta predstava bila je najbolji mogući uvod u novo vrijeme”, rekao je Brković.

Govoreći o FIAT-u kao o “oslobođeoj teritoriji” Brković je naglasio da je takav FIAT i danas potreban crnogorskom društvu, jer je FIAT uvijek bio odgovor na provokaciju politike i društvenog trenutka.

Marsel Li Roka, FIAT 1996.

“Kao što je onaj mašinizovani Njegoš nagovijestio što će se dešavati u prvoj polovini devedesetih, čini mi se da je “Biciklistički ustanak” parodiranjem nacionalnog diskursa na najbolji način nagovijestio šta će se dešavati kasnije. U tom smislu će za današnji FIAT, za novi FIAT, ključno pitanje biti odgovor na politički izazov, jer živimo vrijeme krize koje je drugačije nego što smo ikada ranije imali, tako da je na kreativnom timu novog FIAT-a upravo zadatak da nađu i jednu vrstu relacije prema problemima, prema političkom kontekstu, ne samo globalnom nego i najužem, jer alternativa uvijek mora biti provokacija”, rekao je Brković.

Odlomkom iz predstave “Teuta” Slobodana Milatovića iz 2007. godine završen je program “FIAT - video zapis” druge večeri FIAT-a 2013.

Energija promjene

Brković je podsjećajući se početaka FIAT-a devedesetih godina prošlog vijeka povezao obnavljanje festivala sa generisanjem energije koja je donijela mnoge promjene, pa čak i famoznu podjelu u tadašnjem DPS-u.

“Upravo to je prelomno vrijeme, a ja zapravo mislim da je pojava FIAT-a bilo ono što je generiralo društvene procese, pa čak i taj proces u političkoj nomenklaturi, jer sve ono što vrijedi prvo se desi u umjetnosti, sve ono što na neki način zaista jeste važno prvo mora da kaže umjetnost, pa tek onda da bude viđeno u nekoj formi političkog događaja, svakodnevice ili stvarnosnog događa čija vas gravitacija dodiruje”, rekao je Brković.

Razlikujućo glas mora postojati

Govoreći o alternativnoj sceni u Crnoj Gori i uopšte Brković je naglasio da alternativa uvijek mora da bude u gardu, jer to jeste pozicija umjetnosti danas, pogotovo umjetnosti koja ima namjeru da bude relevantna.

“U tom smislu čini mi se da je danas u Crnoj Gori, gdje aposolutno dominira akademska kultura, gdje institucije u prvom redu podržavaju projekte koje imaju prije svega neku ilustrativnu i nacionalno-pedagošku dimenziju, važnije nego ikad da postoji razlikujući glas, da postoji prostor gdje se te stvari promišljaju i na drugačiji način”, rekao je Brković.

„Berlinske noći u Podgorici“

Večeras na FIAT-u 2013 o svom umjetničkom kredu govoriće jedan od najvažnijih crnogorskih dramskih pisaca Ljubomir Đurković na večeri “Berlinske noći u Podgorici” u okviru segmenta “Montenegro Art Guerilla”. Veče „Berlinske noći u Podgorici“ biće poetski maraton na kojem će osim Đurkovića stihove čitati crnogorski pjesnici Dragana Tripković, Aleksandar Bečanović, Balša Brković, Vladimir Đurišić i Dušan Đurović.

Ljubomir Đurković živi u Crnoj Gori i Holandiji kao slobodni književnik. Autor je drama “Pisac porodične istorije”, “Peti čin”, “Petronije ili metuzalemi uživaju vječito proljeće”, “Tobelija”, “Otpad”, “Presvlačenje”, “Kasandra, klišei” i “Tiresijina laž”.

Objavio je knjige pjesama “Polifemov plač”, “Poslovi i dani”, “Ipak, nešto se pomjera” i “Vseeno, nekaj se spreminja” (sabrane pjesme na slovenačkom). Pjesme su mu prevođene na makedonski, rumunski, poljski, italijanski i slovenački jezik.

Galerija

Preporučujemo za Vas