Zaostavština crnogorskog i jugoslovenskog velikana 20. vijeka, narodnog heroja, Veljka Vlahovića, izložena je po prvi put večeras u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić na Cetinju.
Izložbu "Na strani pravde i slobode - legat Veljka Vlahovića" otvorila je direktorica Narodnog muzeja Crne Gore dr Anastazija Miranović.
Ona je istakla da smo kao narod skloni mitomanstvu i zaboravljanju, te sami krivi što se "sporadično i rijetko, samo za praznične dane i jubileje osvrćemo na univerzalne vrijednosti, antifašističke, slobodarske Crne Gore, koju nikada i niko nije u njenom totalitarnom fenomenološkom bivstvu osvojio".
"Upravo zarad tih malih/velikih ličnih borbi i sloboda, radi baštinjenja antifašističkih, slobodarskih vrijednosti, moramo svi čuvati najveću svetinju - Veljkovu Crnu Goru. Narodni muzej Crne Gore će sigurno i nadalje biti sudionik tih procesa, jer sloboda je krucijalni identitet Crne Gore", poručila je ona.
Izložba je koncipirana hronološki, a strukturirana tematski, iz dva dijela, i to biografsko-istorijskog i umjetničkog.
Kroz te dvije cjeline postavke premijerno su predstavljeni i Veljkovi crteži sa poklonjenim umjetničkim djelima od kojih je formirana i jedinstvena, nesvakidašnja kolekcija.
Tu su i djelovi izložbe koji prate Veljka od najmlađih dana, kao studenta i revolucionara, njega na španskom frontu, tokom rukovođenja radio stanicom "Slobodna Jugoslavija", kao diplomatu i političara, crnogorskog patriotu i zaljubljenika u državu, a svaka od cjelina prožeta je citatima narodnog heroja, informacijama o njemu, fotografijama, privatnim predmetima, arhivskom građom...
Autorke izložbe koja je otvorena do 10. septembra su istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić i istoričarka Božena Milić.
Milić je tokom svog obraćanja mnogobrojnoj publici istakla posebnu zahvalnost porodici Veljka Vlahovića i Crnogorskoj kinoteci.
Univerzalni simbol za znanje generacijama koje stasavaju
Izloženi legat od 1975. godine pripada Istorijskom muzeju i, kako navode iz NMCG, predstavlja Vlahovićev put od Trmanja u Rovcima, Beograda i borbe za studentska prava, španskih barikada i borbe protov fašizma, preko ratnih, moskovskih dana "Slobodne Jugoslavije" i borbe za istinu u Narodnooslobodilačkom ratu, do Beograda i svijeta...
U skladu sa svim tim, stasiti momak iz Rovaca, kako ga je Miranović nazvala, nadrasta fizičnost svog imena i prezimena i, istakla je, postaje / ostaje univerzalni, višeznačni simbol sadašnjim i budućim generacijama, a posebno mladima, jer je i sam predvodio mlade 1936. i 1968. boreći se za stidentska prava i autonomoju univerziteta.
"U kontekstu dešavanja proteklih dana, s ovog mjesta, neizmjerno je važno istaći značaj podsjećanja na velikane i događaje antifašističke Crne Gore - zbog poruka koje se upućuju, ne nama "Titovim pionirima", ne još malobrojnim, živim borcima NOR-a, već generacijama koje stasavaju i treba da znaju gdje su i kada prve puške pronosile ime slobode diljem.Evrope i svijeta, zašto je Crnogorcima 'Sloboda' prezime i korjen determinisan istorijskim hodom i zašto ništa manje od slavnih Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića i Petrovića to prezime treba da krasi na zor i ponos Crne Gore", poručila je Miranović.
Galerija
Bonus video:
