PISMO IZ 1944.

Kako je Orvel najavio novu političku stvarnost: Dva i dva će biti pet

“Hitler će uskoro, nema sumnje, nestati, ali će to rezultirati jačanjem Staljina, angloameričkih milionera i sitnih firera poput De Gola”, pisao je Orvel 1944.
91 pregleda 2 komentar(a)
Džordž Orvel, Foto: Guardian.co.uk
Džordž Orvel, Foto: Guardian.co.uk
Ažurirano: 27.03.2019. 22:34h

Izdavač “Liveright” objavio je knjigu “George Orwell: A Life in Letters” urednika Pitera Dejvidsona, u kojoj se može pročitati i pismo slavnog pisca iz 1944, u kojem prvi put pominje ključne teze svog poznatog romana “1984”, prenosi Tportal.hr.

Knjiga “1984” objavljena je 1949. godine, a Džordž Orvel se pisanja ovog romana o totalitarnom društvu budućnosti prihvatio 1947. Prvi put je osnovne ideje romana iznio u pismu obožavatelju 1944, dakle u pretposljednjoj godini Drugog svjetskog rata, kada se na zapadu još nije znalo sve o razmjerama zločina i totalitarizma u Staljinovom SSSR-u.

Orvel je 18. maja 1944. odgovorio na pismo Noela Vilmeta, koji ga je pitao trebamo li se plašiti totalitarne budućnosti, na što mu pisac odgovara da to zasad “nije vidljivo u našoj zemlji ili SAD-u”. Orvel napominje da globalno gledajući stvari stoje drugačije: “Hitler će uskoro, nema sumnje, nestati, ali će to rezultirati jačanjem Staljina, angloameričkih milionera i sitnih firera poput De Gola.

Svi nacionalni pokreti, pa i oni koji su nastali kao otpor njemačkoj dominaciji uzimaju nedemokratski oblik, grupišu se oko nekog od nadljudskih lidera (Staljin, Hitler, Salazar, Franko, Gandi, De Valera različiti su primjeri) te prihvataju stav da cilj opravdava sredstva. Svuda širom svijeta krećemo se u smjeru centralizovanih ekonomija koje će možda funkcionisati u “ekonomskom” smislu, ali neće biti organizovane demokratski i podijeliće ljude u kaste”.

Onda slijede i direktne reference na ono što će za koju godinu postati “1984”: “Ako dođemo u svijet kojeg se plašim, a to je svijet s dvije superdržave koje ne mogu pokoriti jedna drugu, dva i dva će postati pet, ako tako vođa poželi”. Pisac kritikuje i britanske intelektualce, koje opisuje kao “više totalitarne od običnog naroda”.