Kroz tradiciju uz bubnjeve i gitare: Koncert za pamćenje u Budvi

Gitarista Srđan Bulatović, kako je izjavio, veoma je vezan za festival u Budvi
0 komentar(a)
Bulatović, Nikčević, Đuretić, Foto: Vuk Lajović
Bulatović, Nikčević, Đuretić, Foto: Vuk Lajović
Ažurirano: 29.07.2013. 13:51h

Koncert koji je označio kraj ovogodišnjeg Muzičkog programa festivala Grad teatar, donio je budvanskoj publici susret sa vrsnim crnogorskim muzičarima – gitaristima Srđanom Bulatovićem i Darkom Nikčevićem, koje je “pratio“ Dragoljub Đuričić, najpopularniji bubnjar u regionu i u ovom dijelu Evrope.

Na prepunoj sceni terase između crkava, izvođenje starih, tradicionalnih crnogorskih pjesama “Pod gorom“, “Dunja“, “Vrela“, “Još ne sviće“, “Voda na valove“, “Matija“, “Igra“, “Dimitrije“, “Poskoči“, “Poljem se vija“, u njihovoj novoj obradi i aranžmanu, pratile su ovacije publike.

“Grad teatar je meni nešto zaista ozbiljno i veliko u karijeri, još iz vremena njegovih početaka, kada sam sarađivao sa KPGT-om: Ljubišom Ristićem, Dušanom Jovanovićem, Slobodanom Šnajderom, Sonjom Vukićević... Bile su to fenomenalne predstave, i danas se sjećam kada sam u 'Čekajući Godoa' sa velikim Ljubom Tadićem izvodio verziju 'bubanj i glas'. Tu je i 1997. kada sam velikim koncertom na Citadeli, zajedno sa glumicom Katarinom Žutić otvorio Grad teatar. U svakom slučaju, iznenađen sam da ima toliko godina otkad sam ovdje na Gradu teatru”, prokomentarisao je nakon koncerta Dragoljub Đuričić koji je na budvanskom festivalu dobio ovacije i za muziku u baletu “Doktor Džekil i Mr. Hajd“ Narodnog pozorišta iz Beograda.

Gitarista Srđan Bulatović, kako je izjavio, takođe je veoma vezan za festival u Budvi.

“Započeo sam karijeru na festivalu Grad teatar, u vrijeme kada su tu koncertrirali značajni svjetski muzičari. Sada sam se, eto, zajedno sa Darkom Nikčevićem usudio da pišem i da se bavim autorstvom, koje je inspirisano našom tradicionalnom muzikom i izuzetno sam ponosan na to”, kazao je Bulatović.

Po riječima Darka Nikčevića, nema nikakvog razloga da kompozicije, koje se recimo zasnivaju na nekom španskom i latinoameričkom folkloru, budu uspješnije od naših.

“I kod nas, kao i kod njih, je riječ o muzici i kompozicijama koje su trajale vijekovima, koje su se prenosile s generacije na generaciju, i ostale vrsta kulturnog zapisa jednog naroda i jedne zemlje. Mi nemamo ništa lošiju muziku od one koja je već decenijama najpopularnija u svijetu, i imamo razloga da je njegujemo“, istakao je Nikčević.

Bonus video: