Svečanim koncertom „Njegoševih dvjesta“ ispred katedrale Sv. Tripuna na kojem je nastupio svjetski poznati, hrvatski pijanista Ivo Pogorelić, 13. jula počeli su 12. Don Brankovi dani muzike koji će trajati do 14. avgusta, u okviru petog Međunarodnog festivala Kotor Art.
Pogorelić je u pratnji Crnogorskog simfonijskog orkestra pod upravom makedonskog dirigenta Borjana Caneva izveo Koncert za klavir i orkestar u f-molu Frederika Šopena. U drugom dijelu večeri sa orkestrom je nastupio mješoviti hor Obilić/ Krsmanović iz Srbije i bosanski operski umjetnik Ivica Šarić. Oni su premijerno u Crnoj Gori izveli djelo kompozitora Rajka Maksimovića, koje je komponovano na tekst Petra Petrovića Njegoša, „Testamenat vladike crnogorskog Petra Petrovića Njegoša“. Kao i na praizvedbi 1986. godine, i ovog puta ansamblom je dirigovala poznata umjetnica, prof. emeritus Darinka Matić-Marović.
Umjetnički direktor Don Brankovih dana muzike Ratimir Martinović podsjetio je da su Don Brankovi dani muzike posvećeni jubileju 200 godina rođenja Njegoša. “Njegoš je rođen 1813. godine, to je bilo vrijeme plodotvorno za dolazak na svijet nekih od najvećih umova i genijalnih umjetnika. Samo među kompozitorima, 1810. na svijet su došli Šopen i Šuman, godinu dana kasnije Franc List, a Njegoševi vršnjaci bili su Đuzepe Verdi i Rihard Vagner.
Čini se da je Njegoš bio dio tog energetskog svijeta, kruga, i kao da je ta iskra genijalnosti koja je lutala tih godina Evropom, zalutala i kod nas, i darivala nam Petra Petrovića Njegoša. Njegoš je rođen daleko od Beča, Rima, Pariza, Budimpešte, svih evropskih centara, ali je sam bio epicentar. Epicentar jednog potresa, magnitude ogromne, i dugotrajne. Toliko duge da taj potres osjećamo i danas.
Ivo Pogorelić na otvaranju Don Brankovih dana muzike
Ovi prostori su skloni potresima, bilo onim svakodnevnim političko-ekonomskim ili onim razarajućim ratnim i fizičkim zemljotresima. Ali ovaj kulturni potres jedini koji nije donio nikakva razaranja, naprotiv donio je stvaranje, zato što samo kulturni potres (a Njegoš je vjerovatno najveći kulturni potres koji je ikada zadesio Crnu Goru), protrese istovremeno i silovoto i nježno. Taman onoliko koliko možete da izdržite i kao pojedinac i kao nacija. Uznemiri vas tako da se zapitate, zamislite, obogatite. I tu smo i našli vrlo lako sponu sa muzikom jer zadatak muzike je isti, da vas uzbudi, da otkrije ono lijepo u vama i oko vas, da vas uznemiri, otkrije neke nove alternativne svjetove u vama samima i oko vas”, kazao je Martinović na otvaranju, uz podsjećanje da je o svemu ovome govorio i pisao don Branko Sbutega.
“Govorio je da je promjena preduslov duhovnog razvoja. Kad sam ga upoznao pomislio sam zašto don Branko, čovjek sa toliko talenata, vrlina, energije, mašte i duha, nije otišao u inostranstvo, neki veliki svijet, tamo gdje bi njegova misao, riječ , djelo možda lakše došli do ljudi, gdje bi se lakše razumio. I dobio sam odgovor vrlo brzo, njemu nije trebao taj svijet koji sam ja imao na umu, jer je on taj svijet imao u sebi. Imao ga je i taj cetinjski pustinjak Njegoš, i imaju ga svi veliki ljudi koji su pronašli svoju iskru.
Ja vjerujem, nadam se, i želim vam da sa večerašnjeg koncerta odete makar malčice drugačiji, da kroz ovu muziku otkrijete te neke nove svjetove unutar vas samih”, kazao je Martinović.
Otvarajući zvanično manifestaciju, ministar kulture Branislav Mićunović, kazao da su 13. jul i Njegoš dva kljuna, presudna kulturno-istorijska toposa koji su postcrnojevićku Crnu Goru trajno sudbinski povezali sa glavnim tokovima evropske istorije i kulture
“Spomen večeras i na don Branka Sbutegu, i njegove riječi, “neka zvona zvone”. Pa neka zvone, u spomen na don Branka, u slavu Njegoša, u slavu 13. jula, u slavu Crne Gore”, kazao je Mićunović, nakon čega su se tradicionalno oglasila zvona sa katerale Sv. Tripuna, koja simbilično označavaju početak Don Brankovih dana muzike.
Njegoš i BokaGradonačelnica Kotora Marija Ćatović je kazala da su u Boki ponosni na svaki kutak u kojem je Njegoš boravio, odmarajući, liječeći bol i stvarajući izuzetna djela, u Kotoru, Perastu, Prčanju.
“Stoga mnogo znači činjenica da se Kotor Art odvija u znaku Njegoševog jubileja naše istorije i tradicije koju treba da pamtimo i čuvamo. Cijenim da je Njegoševo veliko ime dostojno ove kulturne manifestacije koja je stekla zavidan renome”, kazala je Ćatovićeva koja je takođe podsjetila na neizbrisiv trag koji je don Branko Sbutega utkao u ime i srž Kotor Arta kao jedan od osnivača i počasni predsjednik ove manifestacije.
Galerija
Bonus video:
