Kosmos pun ideja

Ognjen Spahić: Pišem stihijski i bez ideje o kraju

Autor "Hansenove djece" je podvukao da je kratka priča, ipak, književni žanr u čijem stvaranju najviše uživa.
0 komentar(a)
Ažurirano: 27.03.2019. 22:12h

Književno veče Ognjena Spahića održano je preksinoć u Tivtu, u sklopu ljetnje manifestacije kulture “Purgatorije“.

Publici koja se okupila u atrijumu srednjovjekovnog ljetnjikovca “Buća-Luković“, obratili su se Spahić i pjesnik i književni kritičar Vladimir Đurišić, napravivši presjek kroz dosadašnji Spahićev književni opus.

On je do sada je objavio dvije zbirke kratkih priča: “Sve to“ i “Zimska potraga“ kao i roman “Hansenova djeca“ za koji je 2005. dobio nagradu “Meša Selimović“, za najbolji novi roman iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Roman je do danas preveden na francuski, italijanski, slovenački, rumunski, mađarski, makedonski i engleski jezik.

Ističući da je kratka priča književni žanr u kome najviše uživa, Spahić je podvukao da mu je uzor bio veliki američki pisac Rejmond Karver.

“Apsolutno pišem stihijski, bez ikakve ideje o kraju, o likovima. Uvijek je tu jezik koji dominira. Zapravo, pišem iz pozicije čitaoca. Osjećam uzbuđenje dok to radim. Jezik proizvodi značenja, a čitaoci tom jeziku daju sasvim suprotne oznake i pravce. To je književni kosmos. Jezik se nekad otme kontroli, stranica postaje autonomna. I taj osjećaj može da vas uzbudi, ali i uplaši. To je neki princip po kom radim”, objašnjava podgorički književnik.

Spahić ističe da stvara na crnogorskom jeziku iako je to u osnovi isti jezik kojim govori preko 20 miliona ljudi na južnoslovenskim prostorima.

Govoreći o sebi, Balši Brkoviću, Andreju Nikolaidisu, Aleksandru Bečanoviću i drugim nosiocima “nove crnogorske književne poetike”, Spahić je kazao da su oni “bili prva generacija koja je nakon svih tih problematičnih devedesetih godina shvatila da je književnost jezik a ne nacionalni okvir, da su nacionalne granice neodržive”.

“Jezik niko ne može da zadrži na granicama. Uvijek sam imao osjećaj da pripadam književnosti jednog jezika, koji lično zovem crnogorski. Taj jedan jezik na ovim prostorima niko nije svađao niti može posvađati. Sada vidimo da se hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski pisci štampaju međusobno u susjednim državama bez problema. Jezik nije podijeljen“, smatra Spahić koji naglašava i da “pisanje 99 posto talenat, a jedan posto rad”.

“Pisanje mora biti strast i ljubav, a veliko djelo se nikada ne može napraviti iz 'niskih pobuda' – zato zaboravite na publiku kada pišete”, poruka je autora “Hansenove djece”.

Koncert operske dive

“Purgatorije” se večeras nastavljaju koncertom poznate srpske operske dive Jadranke Jovanović koja će večeras u 21 i 30, u atrijumu ljetnjikovca “Buća-Luković” izvesti arije iz popularnih opera.

Rođena je u Beogradu, gdje je na Fakultetu muzičke umetnosti stekla dvije univerzitetske diplome: na teoretskom odsjeku i na odsjeku za solo pjevanje. Na odsjeku za solo pjevanje je i magistrirala.

Debitovala je u ulozi Rozine u “Seviljskom berberinu” u Narodnom pozorištu u Beogradu, a njena međunarodna karijera započela je u milanskoj “Skali” gdje je pjevala u operama “Karmen” i “Andre Senije” sa dirigentima K. Abadom i R. Saiem.

U istom teatru pjevala je naslovnu ulogu u operi “Orfej”, L.Rosija, na prvom svjetskom izvođenju ovog djela.