SUROVA ISKUSTVA

Inspiracija za pisce iza rešetaka

Francuski klasik, pisac, filozof i istoričar Volter odslužio je 11 mjeseci zatvorske kazne u ozloglašenoj tvrđavi Bastilji
54 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 17.06.2013. 17:46h

Neki od najvećih svjetskih književnika odslužili su zatvorske kazne, a to iskustvo obično je jako uticalo na njihov kasniji rad. Priče o njihovom iskupljenju, recidivu, hrabrosti u suočavanju s beznađem i očajem ni danas ne prestaju da intrigiraju čitaoce.

Francuski klasik, pisac, filozof i istoričar Volter odslužio je 11 mjeseci zatvorske kazne u ozloglašenoj tvrđavi Bastilji, zbog satire kojom je uvrijedio regenta Filipa Orleanskog.

U tamnici je napisao tragediju "Edip", a već prvo njeno izvođenje učinilo ga je popularnim. Autorovo zatočeništvo stavilo je i oštar naglasak na javno primjećivanje političke cenzure.

Fjodor Dostojevski (1821-1881) optužen za javno čitanje i distribuciju kritičkih eseja protiv tadašnje vladajuće strukture

Oskar Vajld (1854-1900), autor klasika "Važno je zvati se Emest" i "Slika Dorijana Greja" podnio je tužbu za klevetu protiv oca svog ljubavnika, koji ga je izdao zbog upuštanja u homoseksualne odnose.

Taj potez mu se obio o glavu, naime, nakon što je povukao tužbu, uhapšen je i optužen za sodomiju i 'nakazno ponašanje', te je osuđen na dvije godine zatvora i teškog rada. Tokom boravka u zatvoru napisao je poslanicu "De Profundis", koja prati njegov duhovni rast za vrijeme zatočeništva.

Migel de Servantes (1547-1616) bio je zatvoren najmanje u dva navrata zbog poreskih nepravilnosti. Tokom drugog boravka u zatvoru započeo je svoje monumentalno remek-djelo "Don Kihot", čiji je prvi dio objavljen 1605.

Fjodor Dostojevski (1821-1881) optužen za javno čitanje i distribuciju kritičkih eseja protiv tadašnje vladajuće strukture, osuđen je na smrt te je izveden na inscenirano strijeljanje.

Pročitana mu je smrtna presuda i dok je s povezom na očima očekivao plotun streljačkog stroja, došlo je "carsko pomilovanje" kojim je pomilovan i osuđen na sibirsku robiju i progonstvo.

Tokom boravka u zatvoru zdravlje mu se jako pogoršalo, a novu snagu pronašao je u hrišćanstvu. U Sibiru je napisao "Priče iz podzemlja", koje mnogi smatraju njegovim najboljim egzistencijalističkim djelom.

Džek London (1876-1916), autor romana "Zov divljine" i "Bijeli očnjak", svojim radom uticao je na brojne pisce, uključujući i Ernesta Hemingveja. Bio je samouk, a u mladosti je radio kao raznosač leda, prodavač novina, mornar, fabrički radnik.

Često je putovao i posjećivao gradove u bijednim izdanjima i spavao na ulicama, te je u jednom trenutku priveden i optužen za skitanje. U svojoj knjizi "The Road" iz 1907. London je opisao suđenje.

"Sudski službenik me predstavio sucu: 'Poštovani suče, skitnica', i prije nego što sam izustio riječ, sudija je rekao: '30 dana zatvora.' Pobunio sam se, ali sudija je već prozivao sljedećeg beskućnika", napisao je. Tih 30 dana zatvora bili su dragocjena inspiracija književniku, koja je transformisala njegov pristup u svim budućim djelima.