Knjiga „Iščezlo carstvo Atlantide“ britanskog pisca Gavina Menziza je uzbudljivo štivo iz oblasti popularne istorije. Prvi put opisan kod Platona, prije nove ere, Iščezli Grad ima zavodljivu privlačnost koja je dugo opčinjavala mnoge istraživače. No da li je moguće da je ovaj mitski grad zaista i postojao? Ako je tako, šta se onda s njime dogodilo i koje tajne krije?
Čudesna stvarnost epske slave i uništenja Atlantide konačno se razotkriva, do najuzbudljivijih pojedinosti, u knjizi istoričara Gavina Menziza. Idući tragom dokazâ koji ga vode oko svijeta, Menziz otkriva neočekivanu istinu.
A dok ispituje nova geološka istraživanja, tovare spasene sa drevnih olupina, nedavno objelodanjene arheološke artefakte i tehnološki najnaprednije podatke o DNK, dolazi do nevjerovatnog otkrića: Atlantida nije samo postojala već je bila samo srce jedne ogromne, svjetske trgovačke imperije, koja se sa Sredozemlja proširila na Britaniju i sjever Evrope, Indiju, pa čak i Sjevernu Ameriku.
U „Iščezlom carstvu Atlantide“, on slika živ portret te legendarne civilizacije i dijeli s nama svoja izuzetna otkrovenja, obuhvatajući: današnju lokaciju Atlantide, kataklizmu koja je strašnom silom razorila civilizaciju Atlantide oko 1.500. godine stare ere, te prvo dešifrovanje jezika Atlantide dosad. „Iščezlo carstvo Atlantide“ objavila je „Laguna“ u prevodu Dubravke Srećković Divković.
Gavin Menziz je pisac dvaju svjetskih bestselera: “1421: Godina kad je Kina otkrila svijet“ i „1434: Godina kad je veličanstvena kineska flota doplovila do Italije i pokrenula renesansu“.
Njegove ideje predstavljene su u Njujork tajmsu, Njujork tajms magazinu i Volstrit žurnalu, a predavanja je držao u Kraljevskom geografskom društvu i Nacionalnom pomorskom muzeju u Londonu, u Kongresnoj biblioteci SAD i u drugim uglednim institucijama. Gotovo dvije pune decenije obavljao je službu u Kraljevskoj mornarici, gdje je stekao čin komandanta.
Upravo je poznavanje pomorskog putovanja i navigacije uklesalo u njemu iskru zanimanja za epska putovanja kineskog admirala Dženg Hea, kog opisuje u knjigama „1421.“ i „1434.“ Gavin Menziz živi u Londonu, odakle je i govorio za „ART Vijesti“.
- Bili ste pomorac. Da li je to jedan od glavnih razloga zašto ste se bavili misterijom Atlantide? U stvari, kako ste se zainteresovali za ovu tematiku?
Da. Zainteresovao sam se za ovu temu na Božić 2008. godine na Kritu. Moja supruga i ja smo posjetili staru palatu u Festosu gdje nas je vodič obavijestio kako u grobnicama egipatskih faraona postoje slike ljudi sa Krita koji donose darove faraonu.
- Vjeruje se da je minojska civilizacija poslužila Platonu za mit o Atlantidi. I vi zastupate tezu da je Atlantida bila kolonijalno carstvo Minojaca. Možete li pojasniti taj stav?
Obilazio sam muzeje kako bih pronašao dokaze da su kritski brodovi plovili u Egipat i natrag na Krit prije 5.000 godina, i našao sam slike tih brodova kako se vraćaju kući u svoju matičnu luku. Kasnije sam saznao da su ljudi sa Krita osnovali komercijalno carstvo koje se protezalo od Indije do Velikih jezera u Sjevernoj Americi. Ova velika civilizacija bila je uništena u toku jednog dana i jedne noći. Platonovi opisi Atlantide i moji opisi Minojaca sa Krita su identični.
- Šta nam dokazuje razvijeni pomorski sistem Sredozemlja?
Postoje mnogi potkrepljujući dokazi. Jedan od njih je da minojski narodi i narodi Velikih jezera Sjeverne Amerike dijele pojedine haplotipove u DNK čak i danas. Druga je da je bakar sa Velikih jezera pronađen u olupinama minojskih brodova potopljenih na morskom dnu u Istočnom Mediteranu.
- Kakav je to jezik kojim su govorili Atlantiđani? Postoji li neki sličan jezik njemu?
Pisani jezik Minojaca je bilo Linearno A pismo. Natpisi na Linearnom A su pronađeni kod Minojaca na mjestima odakle su poticali (Krit), gdje su trgovali (Levant, Velika jezera i Indija) i nigdje drugdje.
- Koji su to današnji narodi potomci Atlantiđana?
Potomci su prisutni kod stanovnika gdje je njihov DNK čest, naime na Kritu, u Indiji i na Velikim jezerima.
- Šta nam otkrivaju ostaci brodova u Mediteranu?
Olupine, koje datiraju iz 1.600 godine prije Hrista pronađeni su na Istočnom Mediteranu. U utrobi tih brodova su pronađene slonovske kljove iz Indije, zubi nilskog konja iz Afrike, školjke iz Indijskog okeana, ćilibar sa Baltika, plavo staklo iz Egipta i bakar sa Velikih jezera u Americi.
- Crnogorski gradovi Kotor i Perast su bili poznati pomorski centri. Čak je i Petar Veliki školovao svoje pomorce ovdje? Da li vam je to interesantan podatak?
Kotor i Perast su bili vodeći pomorski centri za obuku pomoraca u srednjem vijeku. Petar Veliki je školovao svoje mornare tamo. Mornari iz Boke Kotorske stigli su do Amerike 50 godina prije Kolumba. Naselili su ostrvo Kroatoan na istočnoj obali Sjeverne Amerike. Kasnije su pomorci iz Boke plovili sa Kolumbom i Magelanom.
- Boravili ste i u Crnoj Gori. Kakvi su Vaši utisci?
Bio sam u Crnoj Gori mnogo puta u periodu 1962 – 2012, to je pedeset godina iskustva.
- U knjizi „1434: Godina kad je veličanstvena kineska flota doplovila do Italije i pokrenula renesansu“ zastupate tezu da je renesansa na evropsko tlo došla iz Kine. Možete li to i pojasniti?
Kineski brodovi su bili 1434. godine usidreni na ostrvu Hvaru (to znamo na osnovu DNK analize) na putu ka Veneciji. Oni su sa sobom donijeli karte svijeta i naučne rasprave koje je admiral Dženg He poklonio papi u ime kineskog cara.
- Zašto je 1421. godina značajna za istoriju Kine, a i svijeta?
Do 1421. Kinezi su otkrili i mapirali cijeli svijet. Godine 1421. car je izgubio kontrolu. Mandarini su preuzeli i zapečatili Kinu za posjete varvara. Veliki brodovi su uklonjeni iz aktivne službe, stavljeni u naftalin, mornari su penzionisani, a naređeno je da se unište rezultati velikih putovanja. Kina je praktično ostala izolovana od spoljašnjeg svijeta sljedećih 600 godina, sve do Deng Ksiaopinga.
Kolumbo je imao kineske mape kad je napustio Španiju
- Vaše knjige nas navode na pitanje smisla dosadašnje istorije. Kako saznati pravu istinu o prošlim događajima? I zašto se ona obično skriva?
Konvencionalna istorija kako su je predavali tradicionalni istoričari predstavlja niz bajki. Kolumbo nije otkrio Ameriku - on je imao kineske mape prije nego što je napustio Španiju. Slično njemu i Magelan je imao kineske mape svijeta. Kopernik je slijedio Kineze u tačnom opisu sunčevog sistema. Darvin je donekle pogriješio - svijet je imao mnogo civilizacija prije Evropljana.
- Mislite li da je istorija kao nauka isuviše evrocentrična?
Izuzetno je evrocentrična.
- Pišete li novu knjigu?
Pišem knjigu sa kolegom i prijateljem Ijanom Hadsonom, pod naslovom «Ko je otkrio Ameriku». Biće objavljena u Americi desetog oktobra, na Kolumbov dan.
Minojska putovanja u Ameriku
U slučaju mojih knjiga «1421» i «1434» jasno se pokazalo da se predačke legende domorodačkih naroda gotovo uvijek zasnivaju na činjenicama. To naročito važi za Ameriku, gdje svi indijanski narodi, iako žive hiljadama kilometara od Pacifičke obale, koja se proteže od Arktika pa sve do Južne Amerike, drže da su njihovi preci došli morem.
Ista se priča kasnije ponavlja i na obali sjevernog Atlantika. Kad sam isti princip primijenio na istoriju Sredozemlja, postepeno mi se sve više činilo da Platon govori istinu.
Takođe mi se činilo da su i grčki ili rimski istoričari morali zabilježiti istoriju te ogromne minojske trgovačke imperije. Na Pomorskom koledžu za obuku u Dartmutu, 1954. učili smo grčku i rimsku istoriju. Dakle, bio sam u situaciji da istražim da li Herodot, Homer ili Platon zapravo opisuju minojska putovanja u Ameriku.
Brzo sam otkrio da pojedini mnogo učeniji autori smatraju da Homerova “Odiseja” zaista opisuje evropsku flotu bronzanog doba koja kruži svijetom. Proučio sam poneka od tih tumačenja, a pogotovu iz pera američkog stručnjaka za istoriju starog vijeka Herijet Merc, kao i nekoliko francuskih istoričara.
Problem je bio u tome što njihovi radovi, iako bi mogli biti sasvim istiniti, nijesu dovoljno određeni – navedeni opisi mogli bi se primijeniti na Ameriku, ali jednako i na Sredozemlje, tvrdi Gavin Menziz.
Bonus video:
