Šta je bolje: dim marihuane ili tableta

Za dr Margaret Hejni sa Univerziteta Kolumbija, različite liste bolesti koje dozvoljavaju travu u više američkih država su dokaz da fali pouzdanih podataka
618 pregleda 11 komentar(a)
marihuana, Foto: BetaAP
marihuana, Foto: BetaAP
Ažurirano: 12.05.2013. 15:30h

Medicinska marihuana, to vrlo lijepo zvuči, ali ljekari su podijeljeni na one koji hvale dejstvo pušenja trave i skeptike koji tvrde da isti efekat mogu proizvesti i srodne pilule.Bez obzira što kažu naučnici, 18 država SAD uključujući i Nju Džerzi odlučile su da dozvole pacijentima da se “naduvaju” u medicinske svrhe.

Nedavne naučne analize pokazale su da u 27 od 38 slučajeva kanabidoidi imaju potvrđeno dejstvo olakšanja bola

Svaka država ima svoju listu uslova koje pacijent mora da ispuni da bi se liječio slavnim dimom. Kalifornija na primjer ima dugačku listu sindroma i bolesti, od kojih su mnoge vrlo česte kao na primjer rak, artritis i hronična bol.

U Nju Džerziju je zakon precizniji pa se marihuana dozvoljava u slučajevima raka u terminalnoj fazi, multiple skleroze i distropije mišića.

Za dr Margaret Hejni sa Univerziteta Kolumbija, različite liste bolesti koje dozvoljavaju travu u više američkih država su dokaz da fali pouzdanih podataka o medicinskoj upotrebi marihune kao smirujućeg sredstva.

“Znamo neke stvari zasigurno, a to je da marihuana olakšava neke vrste bolova i pojačava apetit”, rekla je Hejni.

Ona međutim ističe da bolesnicima od raka i AIDS-a ne pomaže samo pušenje nego i tablete zvane marinol u kojima je sintetička verzija THC-a, ključnog sastojka marihuane.

Olakšanje bola

Nedavne naučne analize pokazale su da u 27 od 38 slučajeva kanabidoidi imaju potvrđeno dejstvo olakšanja bola. Ali kada se kaže kanabinoid, misli se i na pilule i na biljku koja se puši i na sintentičke derivate na bazi THC-a.

"U bolnici koristimo ljekove protiv grčenja mišića za suzbijanje boli, iako to na bočici ne piše”

“Može se koristiti za bolove koji dolaze kao posljedica kancera, ili hronične bolove, ili kada ste povrijedili nerv usljed nekog udara,” kaže autor istraživanja dr Sunil Agarval sa Njujorškog univerziteta.

Njega ne brine što različite države imaju različite liste bolesti za koje se dozvoljava medicinska marihuana. On smatra da marihuana ima dovoljno moćno dejstvo protiv bola, da bi ljekarima trebalo omogućiti da u hodu odrede kako i koliko je koristiti.

On takvo korišćenje “trave” svrstava u sivu zonu kada ljekari koriste “ispod ruke”, koji su odobreni od strane američke Agencije za hranu i ljekove (FDA).

“Mnogi ljekovi su odobreni za neke bolesti a koriste se za nešto drugo. U bolnici koristimo ljekove protiv grčenja mišića za suzbijanje boli, iako to na bočici ne piše”

Ilegalni narkotik

FDA naravno ne priznaje marihuanu kao medikament. Tehnički, riječ je o ilegalnom narkotiku. Ali američka agencija dozvoljava sintetičku travu, odnosno marinol, proizveden u Belgiji, koji se takođe može kupiti pod imenom dronabinol.

Zagovarači legalizacije vjeruju da marinol nije efikasan kao trava kada se puši, jer osim THC-a ne sadrži neke druge suptilne supstance koje se nalaze u biljci.

Marihuana sadrži više od 480 hemijskih sastojaka, od kojih su 66 kanabinoidi, među kojima je najaktivniji THC. Kanabinoidi imaju sposobnost da vezuju posebne receptore, raspoređene po svim delovima ljudskog mozga, povezane s najrazličitijim aspektima čovjekove psihe: doživljaj zadovoljstva, mišljenje, pamćenje, pažnja, čulno opažanje, percepcija vremena…

Analgetska dejstva naravno kombinovana su sa onim koja vode u mijenjanje stanja svijesti, ali naučnici nijesu načisto kolika je razlika između “džointa” i pilule.

Šta bolje djeluje

Dr Agarval i neki drugi istraživači cijelu stvar upoređuju sa vitaminima – dobro je u tabletama, ali ništa ne može zamijeniti sve dobrobiti koje dobijete kada vitamine uzmete unosom prave hrane. (Inače, proizvođač marinola ga prodaje skoro isključivo kao lijek za porast apetita ljudima koji imaju mučnine kao prateći simptom raka ili AIDS-a).

“Oralno uzet THC djeluje sporije, ali se održava duže nego pušena trava"

Hejni i njena koleginica dr Ziva Kuper su laboratorijski precizno uporedile efekat tablete sa onim poslije pušenja biljke. Istraživanje su sprovele u Laboratoriji Kolumbija univerziteta u Vašington hajtsu na Menhetnu.

Dali su volonterima prave i placebo džointe, i marinol pilule a zatim ih izložili različitim stimulansima uključujuči i kognitivne testove na kompjuteru i bol srednje vrijednosti (stavljanje ruke u ledeno hladnu vodu).

U objavljenom tekstu naveli su da su promjene osjetljivosti na bol iste kod onih koji su pušili i onih koji su uzeli dronabinol, odnosno da ta dva načina unošenja THC-a imaju isti efekat na bol.

“Oralno uzet THC djeluje sporije, ali se održava duže nego pušena trava. Sa travom koja se puši vidjeli smo mnogo brže dejstvo, ali i brže vraćanje u normalu”, rekla je Kuper.

Hejni i Kuper su među rijetkima koji imaju licencu federalnih američkih vlasti da korsite marihuanu za laboratorijska istraživanja.

Oni kažu da razumiju da je ljudima ljepše da puše nego da uzimaju lijek oralno, ali napominju da mnogi zagovornici pušenja potcjenjuju jak placebo efekat kod pacijenata dok čekaju da lijek djeluje.

Kako biljka pomaže

• Pouzdano je utvrđeno da je marihuana korisna u tretmanu hroničnog bola (na primjer, kod migrena, bolova u vratu ili donjem dijelu leđa), da popravlja apetit oboljelima od AIDS-a, te da umanjuje mučninu i nagon za povraćanjem – neželjene posljedice hemoterapije pacijenata oboljelih od kancera.

• Osim u slučaju hroničnog bola, marihuana ublažava perifernu neuropatiju kod pacijenata oboljelih od AIDS-a, pokazala je studija koju su stručnjaci Opšte bolnice u San Francisku izveli 2007. godine.

U ovoj studiji učestvovalo je 50 pacijenata; polovina je dnevno konzumirala po tri džointa, dok je druga polovina subjekata dobila placebo-cigaretu, s vještačkim ukusom i mirisom marihuane, ali bez njenog aktivnog sastojka (delta 9-tetrahidrokanabidol; THC).

Prema rezultatima, iako je lažna marihuana imala placebo efekat, korisnici pravog kanabisa prijavili su dvostruko veće smanjenje bola u odnosu na subjekte iz kontrolne placebo-grupe.

• Preliminarna istraživanja sugerišu da kanabis ublažava i proređuje epileptične napade (dokazi nisu konkluzivni), kao i da bi mogao biti korišćen u tretmanu nekih simptoma multiple skleroze (marihuana i multipla skleroza).

• U međuvremenu, prvobitni optimizam u pogledu uloge kanabisa u liječenju glaukoma splašnjava. Naime, marihuana umanjuje očni pritisak, ali efekti traju samo tri do četiri do sata.

S druge strane, ponovljena upotreba marihuane, u dužem periodu, podiže krvni pritisak, što može imati pogoršavajuće posljedice po glaukom (marihuana i glaukom).

Bonus video: