Šahovska renesansa u Nikšiću i Crnoj Gori

Mladi crnogorski predstavnici na amaterskom prvenstvu Starog kontinenta “Vijestima” prenose utiske i očekuju više sličnih događaja
147 pregleda 0 komentar(a)
šah Nikšić, Foto: Europechess.org
šah Nikšić, Foto: Europechess.org
Ažurirano: 01.07.2018. 08:53h

Nikšić je, znaće ljubitelji drevne šahovske igre, nekada bio prijestonica Jugoslavije ovog sporta koji kao rijetko koji u sebi sadrži elemente umjetnosti i plijeni posebnu strast. Malo je, ili nedovoljno poznato, ali upravo je Nikšić nedavno bio domaćin amaterskog prvenstva Evrope u šahu na kojem je učestvovalo više od 180 igrača iz raznih zemalja, u periodu od 14. do 21. juna.

I iako je crnogorskim predstavnicima u direktnim okršajima sa talentovanim evropskim šahistima možda falilo iskustva, sreće, ili pak šahovskog znanja i mudrosti, medaljama su se okitili Peko Đurović i Nikolina Koljević, oboje talentovanih mladih šahista iz kluba “Crnogorac” sa Cetinja.

“Organizacija bilo kakvog evropskog takmičenja, pa čak i amaterskog prvenstva Evrope je od velikog značaja crnogorskom šahu. Samim tim, odmah bih najavio i Evropski školski kup koji će se održati u oktobru ove godine u Budvi, ali i Evropski kup šampiona, najznačajnije evropsko klupsko takmičenje, koje će biti održano u novembru 2019. i velika je privilegija. To je priznanje da smo ostali prepoznati kao dostojan partner Evropske šahovske unije (ECU), i dobar domaćin i organizator. To nije samo stav nas kao organizatora, već i ECU koja je turnir u Nikšiću navela kao primjer kako se organizuju ovakva prvenstva. Ljubiteljima šaha u Crnoj Gori ovakva takmičenja su izuzetno važna i inspirativna. Zato smo se odlučili da Nikšić bude domaćin ovog prvenstva, prepoznat po svojoj tradiciji a i najviše šahista koji su učestovali na turniru bili su Nikšićani, dok su oni iz okolnih gradova mogli proći bez velikih finansijskih troškova”, kazao je šahista i direktor turnira Boro Miljanić.

Iako relativno mlado takmičenje koje datira od 2004. godine, amatersko prvenstvo Evrope je pod lupom svjetske šahovske javnosti, a naši matadori su imali odličnu priliku da odmjere snagu sa učesnicima iz 18 evropskih zemalja. Igrači su se nadmetali u kategorijama za muškarce i žene sa FIDE rejtingom nižim od 1700, nižim od 2000 i 2300.

Poprište nadmetanja bilo je u hotelu Onogošt na čijoj su se terasi okupljali učesnici, ali i ljubitelji ove majstorije i sami igrači koji nijesu imali pravo učešća (nosioci međunarodnih priznanja). Mogli su se čuti komentari o odigranim partijama, analize ali i anegdote koje ovakva šahovska okupljanja uvijek prirede, a razgovori i druženja su se nastavljali i nakon odigranih partina, i van sale hotela.

Jedan od crnogorskih učesnika, mladi Božidar Kisić koji se nadahnutom i oštrom igrom našao u vrhu tabele najjače konkurencije, istakao je da je posebnu notu ovom turniru dala upravo hotelska sala.

“U Nikšiću postoji mnogo dobrih šahista, ali još više entuzijasta, i sam turnir je bio dobro propraćen. Mnogo gledalaca je pratilo partije u sali za igru, ali i putem interneta, jer je bio omogućen prenos uživo. Posebnu draž turniru je dalo to što je odigran u renoviranom hotelu Onogošt, koji je ‘80. godina bio domaćin dva ‘superturnira’, na kojima su snage odmjeravali najbolji šahisti tog vremena. Trebalo je da prođe vremena da bi ponovo neki ozbiljan turnir bio održan u Nikžiću. Vjerujem da sada nećemo toliko dugo čekati”, entuzijastično je kazao Kisić.

Još jedan učesnik iz Nikšića Mitar Đukanović potvrdio je sjajnu atmosferu, ali i pohvalio odluku o zabrani unošenja mobilnih telefona koja je sačekala igrače.

“Organizacija turnira je pohvaljena i od čelnika evropske šahovske unije. Striktna pravila, recimo poput zabrene unošenja mobilnih telefona, su novina za crnogorske igrače, ali i pokazatelj u kom pravcu treba regulisati pravila ponašanja, pogotovo zbog mlađih šahista. Dominirao ie i osjećaj šahovskog zajedništa igrača sa različitih krajeva kontinenta, pod sloganom: “FIDE, Gena una sumus. (Jedan smo rod)”, rekao je Đukanović i otkrio “Vijestima”:

“Ono što je najvažnije za ljubitelje drevne igre Crnoj Gori je planirano otvaranje šahovskog centra za mlade šahiste u Nikšiću. Opština Nikšić bi ustupila adekvatan prostor, a Svjetska šahovska federacija i Šahovski savez Crne Gore obezbjedili sredstva da se ovaj centar opremi i počne sa radom. Nije potrebno isticati koliko bi otvaranje ovog centra doprinijelo razvoju šahovske igre u Crnoj Gori. Tako da je ovaj turnir, Evropsko amatersko prvenstvo, početak šahovske renesanse Nikšića. Svakako ovdje treba pohvaliti i agilne ljude iz Saveza koji su uspjeli da prirede ovakvu manefestaciju i na ovakav način, u Nikšiću. Među ljudima koji su učinili da turnir protekne u najboljem redu i da se naši gosti osjećaju kao kod kuće, izdvojio bih sekretara Saveza Bora Miljanića i Jovana Milovića”, istakao je on.

U kategoriji do 2300 pobijedio je Sahin Ozgun iz Turske sa osvojenih 8 poena iz 9 partija. Srebrnu medalju osvojio je turski šahista Ahmet Olčum, a bronzanu Grk Aleksandros Iskos.

Kod žena ovu rejting grupu je osvojila Ruskinja Aleksandra Žerebetsova, a slijede Turkinja Algi Akarbaj, i domaća takmičarka Nikolina Koljević. U grupi do 2.000 poena zlato je osvojila Poljakinja Ana Kržistinska, drugi je bio Boban Božinović iz Austrije, a treći domaći šahista Peko Đurović. U istoj rejting grupi kod šahistkinja zlato je osvojila Ojku Safije Inke iz Turske, druga je bila Pia Franson iz Švedske, treća Maria Pija Ružić iz Slovenije.

U grupi do 1.700 poena najbolji je bio Miloš Ružić iz Slovenije, drugo mjesto je osvojio Kan Mihčijazgan iz Turske, i treće Evgeni Kanev iz Rusije. U istoj rejting grupi kod šahistkinja prva je bila Ruskinja Ksenija Meremjanina i za njom Turkinja Eke Azra Koč i Ruskinja Zana Grišina.

Šahom do boljeg razvoja ličnosti, kreativnosti, logike i samostalnosti

Da šah nije samo sport ili umijeće, već da doprinosi ljudima na više načina, istakao je Miljanić i iznio aktivnosti koje su pokrenute u Evropskoj uniji, te mnoge stipendije američkih univerziteta koje potvrđuju cijenu šahovskog uma.

“Evropska unija je podnijela preporuku prije par godina da se šah u osnovnim školama uvede kao dopunski predmet iz razloga što doprinosi razvijanju ličnosti, kreativnosti i mnogih drugih sposobnosti. Šah treba tumačiti i upotrebljavati kao sredstvo za vaspitno-obrazovni razvoj mladih ljudi. To mora biti osnovna ideja Šahovskog saveza Crne Gore za sve klubove. Šah treba da bude centar i sredstvo, a ne cilj sam po sebi”, istakao je Miljanić i dodao da se razvoj vrhunskog šaha, takođe, ne treba zanemariti.

Svoje iskustvo i misao o šahu podijelili su i Božidar Kisić i Mitar Đukanović.

“Moja šahovska priča, od prvih koraka do sada, traje već 15 godina. Kada se nečim bavite tako dugo, postane vaša svakodnevica. Šah mi je najviše dao kroz putovanja i poznanstva. Veoma pozitivno utice na razvoj ličnosti, pogotovo ukoliko se počne igrati rano. Utiče na razvoj logičkog i shematskog razmišljanja, razvoja inteligencije uopšte i tjera vas da već kao dijete, makar za tablom, počnete samostalno donositi odluke”, istakao je, na osnovu ličnog iskustva talentovani Kisić, a Đukanović potvrdio da je i on kroz šah obogaćen za mnogo poznanstava, lijepih druženja, putovanja i prijateljstava i poručio:

“Zato bih svim mladima preporučio bavljenje šahom, a pogotovo sada, kad kreću novi projekti Šahovskog saveza usmjereni na podršku mladima”.

Vratiti šah na mjesto koje mu je pripadalo

Na kratko je grad pod tvrđavama Onogošta podsjetio na nekadašnja vremena kada je bio prepoznat na šahovskoj mapi svijeta. Podsjetimo, Nikšić je 1978. i 1983. godine bio domaćin dva izuzetno jaka turnira, od kojih “Nikšić 83” spada u najznačajnije turnire u istoriji šaha. Pomenuti turniri okupili su velemajstore i sami vrh tadašnje šahovske elite, među kojima i četiri svjetska šahovska šampiona: Mihail Talja, Tigran Petrosjana, Borisa Spaskog, Gari Kasparova.

“Najveći procvat nikšićkog, a samim tim i crnogorskog šaha desio se sredinom ‘80. godina prošlog vijeka nakon turnira u Nikšiću. Tada je to podstaklo mnoge i današnje šahiste da igraju, a nadam se da će ovi turniri koji se organizuju i koji slijede dati podsticaj djeci i mladima da otkriju šahovske čari, zainteresovati ih, ali i medije podstaći da o šahu pišu na drugačiji način. Pokušavamo da vratimo šah na ono mjesto koje mu je pripadalo tih godina kada je on poslije glavnih sportova bio najviše praćen”, potvrdio je Boro Miljanić.

U “novijoj” prošlosti, 1991. i 2000. godine održana su dva velemajstorska memorijalna turnira u znak sjećanja na darovitog šahovskog majstora Vladimira Bata Kontića, pionirskog i omladinskog prvaka Jugoslavije.

Božidar Kisić je takođe potvrdio značaj tadašnjih turnira i iskazao nadu da će se šahovska tradicija u Nikšiću nastaviti.

“Nikšić je perjanica crnogorskog šaha. Ovaj grad je u drugoj polovini dvadesetog vijeka ugostio samu šahovsku elitu. Neophodno je održavati šahovsku tradiciju u Nikšiću, a ovaj turnir, koji je bio evropskog formata, može poslužiti kao primjer dobre i ozbiljne organizacije, i nadam se dati podstrek za nova šahovska događanja”, zaključio je on.

Bonus video: