FIZIČKO I VIRTUELNO

Tojo Ito dobitnik "Nobelove nagrade" za arhitekturu

Itova arhitektura je “poboljšala kvalitet mnogih javnih i privatnih prostora i inspirisala mnoge arhitekte, kritičare i javnost”
82 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 19.03.2013. 12:57h

Japanski arhitekta Tojo Ito (71) ovogodišnji je dobitnik Prickerove nagrade koju često nazivaju “Nobelovom nagradom” arhitekture. Itove građevine, uključujući biblioteke, pozorišta i stambene zgrade, hvaljene su zbog fluidne ljepote i balansa između fizičkog i virtuelnog svijeta.

Predstavnik je arhitekture koja se bavi pitanjima savremenog “simuliranog” grada

Ime dobitnika u nedjelju je u Los Anđelesu saopštio žiri u kome je ove godine bio i sudija Vrhovnog suda SAD Stiven Brejer.

On je u obrazloženju žirija naveo da je Itova arhitektura “poboljšala kvalitet mnogih javnih i privatnih prostora i inspirisala mnoge arhitekte, kritičare i javnost”.

Tojo Ito je rođen u Seulu (Južna Koreja) 1941. godine. Poznat je po stvaranju objekata baziranih na ekstremnim konceptima u kojima pokušava da stopi fizički i virtuelni svijet.

Predstavnik je arhitekture koja se bavi pitanjima savremenog “simuliranog” grada.

Fascinacija robotima

Diplomirao je na Univerzitetu u Tokiju na odsjeku za arhitekturu 1965. godine. Njegova prvobitna fascinacija robotima dovodi ga do osnivanja arhitektonskog biroa Urbot (Urban Robot), a osam godina kasnije ime biroa promijenio je u Toyo Ito & Associates, Architects.

“Dobra i senzibilna arhitektura može ljudima pojednostaviti život, učiniti ga ugodnijim"

Gostujući je predavač na svjetski priznatim univerzitetima, a počasni je profesor Univerziteta Sjevernog Londona.

Od sedamdesetih godina naovamo, karijeru Tojo Ita obilježile su mnoge transformacije.

Prelomnu tačku u njegovoj karijeri označio je projekat Medijateka u Sendaiju, realizovan u periodu od 1997. do 2000. godine.

Intenzivna saradnja sa najinovativnijim građevinskim inženjerima dovela je i do projekta kao što je Metropoliten opera u gradu Taičung na Tajvanu.

On svojim radovima, po riječima kritičara, poziva na drugačiji odnos između arhitekture i prirodne sredine van modernizma.

Medijateka u Sendaiju (Foto: Beta/AP)

“Dobra i senzibilna arhitektura može ljudima pojednostaviti život, učiniti ga ugodnijim. Doduše, to je moguće samo ako ste dovoljno kritični da tradiciju, ono što je navodno oduvijek tu, posmatrate objektivno i promišljeno“, kazao je Tojo Ito u jednom ranijem intervjuu, inače šesti dobitnik Prickera iz Japana.

Prickerovu nagradu, čiji je sponzor Hajat fondacija, je 1979. ustanovio preduzetnik Džej Pricker sa suprugom Sidni u čast “živog arhitekte čije djelo demonstrira kombinaciju talenta, vizije i posvećenosti i koji je proizveo značajne i konzistentne doprinose čovječanstvu i kroz umjetnost arhitekture unaprijedio životno okruženje”.

Tojo Ito će dobiti ček na 100.000 dolara i bronzani medaljon na ceremoniji 29. maja u Predsjedničkoj biblioteci i muzeju Džona F. Kenedija u Bostonu.

Zlatni lav na XIII Bijenalu

Japanski paviljon je prošle godine dobio Zlatnog lava na XIII Bijenalu arhitekture u Veneciji, a autor izložbe “Arhitektura je ovdje moguća? Kuća za sve” je Tojo Ito.

Na izložbi su predstavljeni koncepti alternativnog stanovanja za one čije su kuće uništene u katastrofalnom zemljotresu i cunamiju 2011. godine.

Japansku izložbu je pored Tojo Ita, osmislila grupa mlađih saradnika i lokalna zajednica, a prema navodima žirija, praktično i inovativno je pokazao značaj dizajna za region koji je devastiran prirodnom katastrofom. Prezentacija i naracija japanskog paviljona pristupačna je i najširoj publici, naveo je žiri impresioniran humanošću tog projekta.

Galerija