Grupa poznatih britanskih pisaca, među kojima su Stiven Fraj, Tom Stopard, Vi - lijam Bojd, Margaret Drabl, Jan Mekjuan, Džulijan Barns i Salman Ruždi, uputili su otvoreno pismo vođama britanskih stranaka u kojem od njih traže da ne odustaju od izmjene 170 godina starih zakona o kleveti ili sramoćenju koji su, smatraju, ućutkivali mnoge naučnike, pisce, novinare i aktiviste u istoriji.
U otvorenom pismu Dejvidu Kameronu, Niku Klegu i Edu Milibandu tvrde kako su duboko zabrinuti time što će prijedlog Zakon o kleveti biti “ubijen” nakon trogodišnje procedure zbog toga što je postao dio političke svađe oko tzv. izvještaja Livesona.
Izvještaj na koji se pozivaju odnosi se na rezultate istrage pokrenute nakon otkrića da su novinari tabloida “News of the World” prisluškivali telefone poznatih ličnosti i porodica vojnika poginulih u Avganistanu. Tabloid je u vlasništvu Australijanca Ruperta Mardoka.
Praksa prisluškivanja, unajmljivanja privatnih detektiva i podmićivanja policajaca, pokazalo se, nije bila nepoznata ni drugim medijima. Istraga je trajala 16 mjeseci, a rezultati, objavljeni u dokumentu od 2000 stranica, pokrenuli su žestoku raspravu o tome treba li regulisati medije ili ne.
Praksa prisluškivanja, unajmljivanja privatnih detektiva i podmićivanja policajaca, pokazalo se, nije bila nepoznata ni drugim medijima
Iako nisu bili usamljeni oni koji su tvrdili kako se većina tih problema mogla riješiti na temelju već postojećeg kaznenog zakona, u izmjene zakona o kleveti u posljednji trenutak ubačeno je još nekoliko amandmana koji se odnose i na medije čemu se protive u “Downing Streetu”.
Britanski zakoni o pitanju klevete nisu se bitno promijenili od 1843. godine, a pisci u svom pismu tvrde kako je “u potpunosti neprimjereno, čak i neodgovorno, da reforma klevete bude žrtvovana zbog aktuelne političke klime”.
Postojeći zakoni, nastavljaju potpisnici, nisu samo “nacionalna sramota” nego i tema od međunarodnog značaja i ističu da je 2010. američki predsjednik potpisao zakone kojima se američki građani štite od britanskih sudova. Britanski zakon, kada je o kleveti riječ, toliko je strog da je onome ko tuži medij ili autora za klevetu zagarantovana pobjeda na sudu.
Prema izmjenama zakona, tužitelji bi morali da dokažu da su pretrpjeli ozbiljnu štetu prije nego što nekoga tuže. Novim zakonom štitili bi se i oni koji se upuste u naučne i akademske debate, ali i mediji zbog objavljivanja “materijala od javnog interesa”.
“Ukoliko se zakon ne reformiše, nasilnici će i dalje moći da sprečavaju objavljivanje priča koje često nisu samo stvar javnog interesa nego i predmet sigurnosti i javnog zdravstva”, navode autori u otvorenom pismu, dodajući kako Zakon o kleveti nije “prikladno sredstvo” za reformu regulacije štampanih medija.
Bonus video:
