Pod istragom

Minić pod lupom zbog nabavke opreme i kredita

Tokom pet godina na čelu Sektora za ljudske resurse Minić prihodovao najmanje tri stana
293 pregleda 9 komentar(a)
Dragoslav Minić, Foto: Arhiva Vijesti
Dragoslav Minić, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 18.02.2013. 16:16h

Specijalna tužiteljka Đurđina-Nina Ivanović ima pune ruke posla da provjeri način na koji je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dragoslav Minić trošio milione eura kojima je raspolagao do prije godinu dana, kada je dobio status neraspoređenog službenika.

Pored dokumentacije, koju je dostavio bivši ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović o navodnim zloupotrebama tokom tenderske procedure, tužiteljki su nadohvat ruke i informacije koje je naslijedila od prethodnice Stojanke Radović, a koje godinama skupljaju prašinu u Odsjeku za organizovani kriminal Uprave policije.

Dragoslav Minić je za „Vijesti nedjeljom“ rekao da je svoj posao radio savjesno i po zakonu. “Apsolutno od prvog trenutka. To moji rezultati pokazuju”, kazao je Minić.

Na pitanje zašto se onda on pominje u ovom kontekstu, Minić je kazao da se to desilo vjerovatno zato jer je “pokušao da dovede neke stvari u red, pa je to nekome smetalo”.

Prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“, koje u UP i tužilaštvu nijesu željeli zvanično da komentarišu, postoje sumnje da je Minić, pored zloupotreba novca opredijeljenog za održavanje informacionog sistema, bio pod lupom i zbog kredita koji su 2008. podizani preko banaka na ime osoba koje nikada nijesu radile u policiji. Takva anonimna prijava dostavljena je upravo njegovim kolegama i tadašnjoj tužiteljki Radović.

Pod drugom stavkom bilo je nešto više od pola miliona eura koje je Uprava policije podijelila početkom 2009. uglavnom starješinama za rješavanje stambenih pitanja.

Iako je taj novac formalno „pretekao“ iz policijskog budžeta, pa je Ministarstvo finansija dalo saglasnost da se podijeli, oko toga se u javnosti digla velika galama jer su novac dobili mahom oni koji su već imali stanove. A među njima je bio i Minić, na čije se ime danas vode dva stana u elitnom djelu grada, PC Kruševac od 45 i 112 kvadrata.

U prvom imovinskom kartonu, Komisiji za suzbijanje konflikta interesa ovaj Mojkovčanin, kao ni njegova supruga ili djeca, nije prijavio nekretnine, kada je preuzeo dužnost pomoćnika direktora za u Sektoru za ljudske resurse, pravna pitanja, telekomunikacione i informacione sisteme.

Već godinu dana kasnije on je imao stan u izgradnji od 84 kvadrata i stan od 54 kvadrata za koji je u prijavi Komisiji naveo da je kupljen prodajom nekretnine koja prethodno nije evidentirana. Na spisku je i treći stan, od 43 kvadrata, za koji je takođe naveo da je “uglavnom obezbijeđen od prodaje stana”.

Minić je zatim početkom 2009. dobio “kredit za poboljšanje uslova stanovanja”, za koji je naveo da potiče od Ministarstva finansija. U njegovom imovinskom kartonu tada se izgubio stan od 54 kvadrata, a takvi podaci se ne mijenjaju ni godinu dana kasnije.

U prijavi za 2010. godinu pomoćnik direktora policije ima stan od 43 kvadrata i od 112 kvadorata, za koji je napisao da je kupljen od prodaje prostora u Bloku V, vrijednog 100.000 eura.

Tako je Dragoslav Minić nakon šestogodišnje visoke funkcije u Upravi policije, gdje je, po podacima Komisije za suzbijanje sukoba interesa, došao bez nekretnina u vlasništvu, postao neraspoređeni službenik sa 43 i 112 kvadrata u podgoričkom naselju Kruševac.

I dok se privatno pokazao kao dobar domaćin, sposoban da stekne i uveća imovinu, Minić taj dar nije manifestovao na poslu

Prema zvaničnim podacima Telekoma i nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, ovaj Mojkovčanin, po svemu sudeći, posjeduje i stan u blizini Delte, koji nije uknjižen na njegovo ime jer je prostor još u izgradnji.

I dok se privatno pokazao kao dobar domaćin, sposoban da stekne i uveća imovinu, Minić taj dar nije manifestovao na poslu.

U izvještajima Državne revizorske institucije, Upravi policije je za vrijeme njegovog mandata zamjeralo da, uz Ministarstvo odbrane, troši najviše gotovinskog novca, da adekvatno ne pravda novac od službenih putovanja, ne sprovodi dobru tendersku proceduru, da su plate obračunavane po propisima koji ne važe…

Na to je bivši ministar Ivan Brajović dodao i nenamjensko trošenje novca jer po dokumentaciji koju je predao specijalnoj tužiteljki, stotine hiljade eura koje su završile na računima privatnih firmi za održavanje i nabavku informacionog sistema u Upravi policije, nijesu iskorišćene u tu svrhu.

Veliki broj ugovora za nabavku i održavanje, koji je sa dvije firme potpisan, nije sproveden, iako su sačinjavana dokumenta o navodnoj realizaciji tih poslova i na osnovu njih novac je isplaćivan. Iako je ranije objavljeno da se radi o šteti od oko 200.000 eura godišnje, podaci do kojih su “Vijesti” došle govore da su sume znatno veće.

Oko 80 pripadnika Posebne jedinice policije tužilo je državu i Upravu policije pred Osnovnim sudom u Podgorici zbog naknada za koje su zakinuti skoro deset godina

Prema dostupnim podacima, Uprava policije je za nabavku novog softvera 2009. godine platila kompaniji „PGS Agency“ 197.730 eura i još 81.900 eura za održavanje softvera za automatizaciju poslova za finansije i unapređenje postojećeg sistema preduzeću “Infostream”.

Godinu dana ranije, na tenderu je bila angažovana samo firma “Infostream” i to za oko 40.000 eura.

Za usluge izrade i nadogradnje softvera “PGS Agency” je 2010. plaćeno 198.000 eura, a 84.240 “Infostreamu” za unapređenje softvera za automatizaciju poslova službe za finansije i knjigovodstvo.

U 2011. godini suma koja je izdvojena u ove namjene je porasla na 600.000 eura uplaćenih “PGS Agency” i 79,90 “Infostreamu” . Ekspertski tim MUP-a, koji je analizirao finansije policije nakon što je prošle godine preuzeo nadležnost nad njima, zaključio je, kako je Brajović obavijestio tužilaštvo, da kompjuterski sistem u UP ni približno nije unaprijeđen za iznose koje je ona za to platila.

Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović i direktor policije Božidar Vuksanović nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” o sumnjivom trošenju novca u vrijeme mandata Veselina Veljovića, kada je policijsku kasu držao Dragoslav Minić.

Bivši šef Sektora za ljudske resurse, pravna pitanja, telekomunikacione i informacione sisteme UP nije međutim bio široke ruke prema službenicima policije kojima je bila zabranjena i ovjera administrativnih zabrana za podizanje kredita kod banaka. Veliko nezadovoljstvo izazvala je i njegova odluka da se službenicima ukinu operativni dodaci, zbog čega se pred osnovnim sudovima vode mnogobrojni postupci protiv države i UP.

Saslušavan tri puta

Dragoslav Minić je kazao “Vijestima” da nikada ni po kom osnovu nije davao izjavu u tužilaštvu, čak ni u svojstvu građanina. On je rekao da ne želi da komentariše istragu koju vodi tužilaštvo. “Nemam informaciju ni oko informacionih sistema, to apsolutno ne želim da komentarišem.

Tužilaštvo treba da radi svoj posao u tom dijelu. Sve ovo ostalo što ste pitali, ja apsolutno nisam u toku sa tim stvarima”, rekao je Minić. On je pojasnio da je procedura javnih nabavki zakonom utvrđena i kazao da ne poznaje vlasnike firmi “PGS Agency” i “Infostream”.

Jednog od vlasnika ovih firmi jednom je u životu sreo, tvrdi Minić. “To jeste odsjek u mom sektoru, ali to je daleko od mene. Svako treba da radi svoj posao. Ako zakon utvrdi da je bilo nekih problema u radu, onda će tužilaštvo vjerovatno pokrenuti postupak”, rekao je Minić. On je kazao da nije u toku da je Stojanka Radović bilo kada tražila podatke o njemu i navodnim zloupotrebama. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” Minić je već tri puta davao izjavu u tužilaštvu.

Nezadovljni predali tužbe

Oko 80 pripadnika Posebne jedinice policije tužilo je državu i Upravu policije pred Osnovnim sudom u Podgorici zbog naknada za koje su zakinuti skoro deset godina.

Sem takozvanog operativnog dodatka, oni traže novac za rad tokom državnih i vjerskih praznika, za dnevnice prilikom obuka i doškolovavanja, troškove prevoza. U tužbi se navodi da u podacima koje je policija dostavila sudu nedostaje dio evidencije za 2008. godinu.

“Vijesti” su od zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države tražile podatke o tužbama podnijetim protiv UP, ali je to odbijeno sa obrazloženjem da se treba obratiti osnovnim sudovima kojih u Crnoj Gori ima 15.

Preporučujemo za Vas