LADY LAZARUS

Pola vijeka od smrti Silvije Plat

Rođena 27. oktobra 1932. u američkoj državi Masačusets, Silvija je već kao djevojčica počela pokazivati kreativnost
341 pregleda 4 komentar(a)
Silvija Plat, Foto: Flavorwire.com
Silvija Plat, Foto: Flavorwire.com
Ažurirano: 15.02.2013. 15:56h

Silvija je za svoju poeziju platila visoku cijenu. Iscrpljena i izmučena, 11. februara 1963. pokleknula je u borbi sa depresijom. Svijet u kojem je živjela postao je nepodnošljiv i stoga ona u osvit zore otvara plinsku peć i stavlja glavu u pećnicu.

Uspijeva u namjeri koja joj nije pošla za rukom deset godina ranije. Silvija Plat je najpoznatija američka pjesnikinja dvadesetog stoljeća, a jednako je poznata i po burnom životu i, na kraju, samoubistvu, koje je postalo jedno od najčuvenijih među umjetnicima.

Kraj priče s Bogom

Rođena 27. oktobra 1932. u američkoj državi Masačusets, Silvija je već kao djevojčica počela pokazivati kreativnost i sklonost ka umjetnosti. Prva pjesma objavljena joj je u Boston Heraldu kada je imala osam godina, no taj njezin prvi uspjeh zasjenio je tragični gubitak oca.

Oto Plat, njemački imigrant i profesor biologije, umire dvije sedmice prije kćerkinog osmog rođendana, uslijed komplikacija od dijabetesa. Smrt oca postala je jedan od ključnih trenutaka u Silvijinom životu i čest motiv njene poezije.

Nakon pokušaja samoubistva dijagnosticirana joj je manična depresija

Nakon što joj je majka izrekla tragičnu vijest, Silvia prkosno izjavljuje: „Više nikada neću pričati s Bogom.“ U jesen 1950. godine, Silvia pohađa Smith College u Northemptonu, u saveznoj državi Masačusets, na kojem nastavlja graditi svoju karijeru spisateljice.

Njena priča „Nedjelja kod Mintonovih“ pobjeđuje na konkursu za najbolju priču, te Silvia dobiva priliku provesti mjesec dana kao jedan od dvadeset gostujućih urednika u časopisu Mademoiselle u Njujorku. Nakon iscrpljujućeg rada u Njujorku vraća se kući i pada u depresiju.

Dvadesetčetvrtog avgusta 1953. ostavlja majci poruku: „Otišla sam u dugu šetnju, vraćam se sutra“, skriva se u podrum i guta flašicu tableta. Nakon dvodnevne potrage Silviju pronalazi brat onesviještenu, ali živu. Smiještaju je na liječenje u privatnu bolnicu.

Nakon pokušaja samoubistva dijagnosticirana joj je manična depresija, koju nisu uspjeli izliječit ni psihijatri, terapijska liječenja, a ni poezija.

Osvajač Hjuz

Po završetku studija na Smit Koledžu, Plat dobija stipendiju i odlazi u Kembridž na studij književnosti. Dolazak u Englesku bio je svojevrsni kulturološki šok: uštogljenost tamošnje literarne scene Silviju je sablažnjavala.

Jedne večeri posjećuje proslavu osnivanja novog časopisa za književnost, St. Botolph's Review, na kojoj upoznaje pjesnika Teda Hjuza. Uprkos upozorenjima da je „najveći zavodnik na Kembridžu“, Plat se zaljubljuje.

U međuvremenu postaje majka Fride Rebeke i Nikolasa Farara, ali se već 1962. razvodi od supruga

Nakon četiri mjeseca veze, Silvija i njezin „muž s prokletstvom“ vjenčaju se u tajnosti kako ne bi naštetili njezinoj karijeri. Jedno vrijeme radi kao predavačica na Smitu, ali u proljeće 1958. Silvija odlučuje napustiti sveučilište i potpuno se posvećuje pisanju.

U tom periodu, nakon deset godina uloženog truda, prestižni časopis The New Yorker objavljuje njene pjesme „Lovac na školjke u Rock Harboru“ i „Nokturno“. Istovremeno se bavi i slikanjem, crtežima i ilustracijama, koji će ostati njen nešto manje poznat talent.

U međuvremenu postaje majka Fride Rebeke i Nikolasa Farara, ali se već 1962. razvodi od supruga i s djecom odlazi u London. Ustajući svako jutro u četiri sata, Plat piše pjesme, a ostatak dana provodi u brizi o djeci i domu.

Tada nastaju „Daddy“, „Lady Lazarus“ i „I am vertical“. Njene pjesme obračunavaju se sa dalekim ocem, nevjernim mužem, represivnim društvom, teretom majčinstva i porodice i to s nevjerojatnom snagom, ljutnjom, razjarenošću i nasiljem. Ponovno se okreće i smrti.

Rub najave

Zadnju pjesmu „Rub“ posvetila je liku mrtve žene, kao svojevrsnu „najavu“. Silvija je za svoju poeziju platila visoku cijenu. Iscrpljena i izmučena, 11. februara 1963. pokleknula je u borbi sa depresijom. Svijet u kojem je živjela postao je nepodnošljiv i stoga ona u osvit zore otvara plinsku peć i stavlja glavu u pećnicu. 

Postala je i jedna od ikona feminizma

Uspijeva u namjeri koja joj nije pošla za rukom deset godina ranije. Sahranjena je 16. februara 1963. u porodičnoj grobnici Hjuzovih.

Nakon smrti, mit o Silviji Plat zasjenio je Silvijin talenat. Priča o stradanju i depresivnoj ženi nikako nije dovoljna da iskaže njen genij, izvanredni smisao za humor, njenu snagu i herojsku borbu protiv mračnih demona bolesti.

Postala je i jedna od ikona feminizma: žrtva nevjernog muža i bešćutnog patrijarhalnog društva.

Preporučujemo za Vas