Crnogorska kinoteka će prema Budžetu za 2013. godinu moći da potroši skromnih 130 .520,94 , što je 4.224 hiljade eura manje od prošlogodišnjeg koji je iznosio 134.744 eura.
Od ove sume, više od polovine će otići na plate sedam zaposlenih, račune za kiriju, grijanje i slične troškove, a najmanje novca ostaje za “kapitalne izdatke”, koji i pored zvučnog pridjeva, brojčano dobijaju vrijednost od samo dvije hiljade eura. Programi i projekti, obuke, i oprema su stisnuti ciframa koje jedva prelaze hiljadu eura..
Glavni urednik Crnogorske kinoteke Andro Martinović je komentarišući predviđeni budžet za ovu godinu kazao da tendencija smanjenja budžeta za institucije kulture nije mimoišla ni Crnogorsku kinoteku, te da su opredijeljena sredstva više nego skromna.
“Iako je smanjenje ovogodišnjeg budžeta za našu instituciju nije drastično, kao što je bio slučaj za prethodnu godinu, ipak ta sredstva koja su opredijeljena nijesu nam dovoljna za obavljanje osnovnih djelatnosti koje su predviđene osnivanjem Crnogorske kinoteke”, kazao je Martinović.
Na bruto zarade i doprinose zaposlenih u Crnogorskoj kinoteci će otići 71.509,94 hiljade eura, odnosno neto 43,027 koliko će zaista primiti sedmoro zaposlenih.
Rashodi za materijal Crnogorske kinoteke, ove godine se kreću u okviru 8.200, od kojih pola ide na potrošenu električnu energiju.
Činjenica da Crnogorska kinoteka nema svoju bioskopsku salu i svoje prostorije, donosi dodatne troškove na račun rentiranja koji za ovu godinu iznose šest hiljada eura ( dok su prošle godine ukupni troškovi rente iznosili 4.400 hiljada eura) od kojih zakup objekta na godišnjem nivou “odnese” 5.800 hiljada eura, a zakup opreme preostane svega 200 eura.
Za kapitalne izdatke Crnogorske kinoteke budžetom za 2013. godinu je predviđeno dvije hiljade eura, što je za hiljadu manje nego za prošlu godinu. Takođe su umanjena sredstva za službena putovanja i stručna usavršavanja, koja za ovu godinu iznose 3.870 odnosno, svega 1000 eura.
“Ovakvim smanjivanjem budžeta iz godine u godinu institucije kulture se dovode na nivo socijalnih ustanova“, kaže Martinović.
Ipak, Crnogorska kinoteka iako sa oskudnim sredstvima uspijeva preko raznih projekata da obogaćuje fond filmova koji su značajni za Crnu Goru.
“Ta sredstva su uglavnom iz programa za kulturnu baštinu i tu smo uspjeli da dobijemo neka sredstva koja su puno veća od onog dijela budžeta koji je predviđen za programske aktivnosti. Praktično iz sredstava budžeta možete da obezbijedite osnovna sredstva za rad, zarade zaposlenih i vrlo malo sredstava ima za programske aktivnosti što ipak jeste smisao postojanja uopšte institucija kulture”, kazao je Martinović.
On je istakao da je Crnogorska kinoteka u posljednje vrijeme uspjela uprkos kontinuiranom smanjenju sredstava za rad, a uvećanju broja aktivnosti i broja zaposlenih da napravi krupne korake naprijed u svom funkcionisanju i da u znatnoj mjeri inovira tehničko tehnološku bazu, ali i da u znatnoj mjeri uveća broj filmova kojima raspolaže, prije svega kroz sporazume sa distributerima i sa drugim institucijama i pojedincima koji su dali filmove kao vrstu depozita.
Dobri, trenutni paradoksi
Martinović je kazao da je zahvaljujući činjenici da je Crnogorska kinoteka uključena u projekata “The Balkans Memory project” koji finansira Evropska komisija, kao i zalaganjem zaposlenih u toj instituciji uspjela da obezbijedi veći broj filmova.
“Zahvaljujući kontaktima koje imamo, a uprkos smanjenju budžeta, iako jeste paradoksalna situacija, kinoteka je imala sve veći broj filmova, što moram istaći nije dugoročno i održivo stanje. Niko drugi u punoj mjeri neće biti spreman da pomogne vama ako ne vidi da je zajednici iz koje potičete stalo do vas. Dakle, ako se osjeća da ste iz godine u godinu potisnuti i na margini, da se ne izdvaja dovoljno sredstava za institucije kulture, da se radovi koji treba da omoguće da funkcionišemo na adekvatan način ne obavaljaju kvalitetno, onda će i raspoloženje drugih da nam pomognu i uđu u zajedničke projekte svakako izostati - kazao je Martinović.
Bonus video:
