sudije se optužuju

Radović: Važniji smo od poslanika, ali eto nemamo imunitet

Radović je kazao da ne zna hoće li se sudijama u 2013. povećati plate, iako je finansijska nezavisnost apsolutni preduslov za nezavisan rad sudova
70 pregleda 11 komentar(a)
Ažurirano: 27.03.2019. 19:56h

Predsjednik Osnovnog suda u Podgorici Zoran Radović, ocijenio je da korupcije u pravosuđu ima mnogo manje, nego što ljudi misle i da se pojedini te priče hvataju, čim izgube sudski spor.

On je u intervjuu “Vijestima” krajem decembra kazao da je u sudu u kojem radi neophodno broj parničnih predmetaj smanjiti na prihvatljivu cifru, kao što su to uspjeli da urade sa brojem krivičnih predmeta.

“Pa ih je sada negdje oko 1.000 neriješenih, što je na šest sudija krivičara, dovoljan broj da se svako od njih može dovoljno posvetiti svakom predmetu... . Kada su u pitanju parnični predmeti, imamo danak nekim ranijim godinama, ali i velikom prilivu tih predmeta koji se ne smanjuje i godišnje iznosi preko 6.000”.

Kako komentarišete optužbe da predsjednici sudova, u važnijim procesima, predmete dodjeljuju lojalnim sudijama, a ne metodom slučajnog uzorka? Mislite li da u sudu kojim predsjedavate ima korupcije?

Smatram da korupcije u pravosuđu ima daleko manje nego što ljudi misle. Građani su često skloni da činjenicu da su izgubili neki spor pravdaju time da je sudija ili predsjednik suda korumpiran, da je izvršio neko krivično djelo, da je vještak od nekog uzeo pare da bi vještačio kako tome odgovara. Sigurno bih prijavio tako nešto, kada bih naišao na takav slučaj. Korupcije vjerovatno ima, ali ja takvih saznanja u sudu nemam.

Da li je, od kada ste vi predsjednik suda, pokrenut ijedan disciplinski postupak protiv nekog sudije suda kojim predsjedavate?

Pokrenuta su dva disciplinska postupka, ali ne za razriješenje. Neću govoriti o imenima - u jednom postupku je sudija oglašen krivim i bilo je nekog umanjenja zarade od par mjeseci čini mi se, dok je u drugom predmetu sudija oslobođen. 

Više puta sam govorio da sudijama treba dati potpuni imunitet

Mislite li da sudije treba da imaju imunitet kao poslanici?

Više puta sam govorio da sudijama treba dati potpuni imunitet. Danas imamo situaciju da sve više nezadovoljnih stranaka podnosi potpuno neosnovane krivične prijave protiv sudija, pa skoro sve te prijave budu odbačene. Ne vidim nijedan razlog da, ako poslanik ima imunitet, zašto ga ne bi imao sudija.

Zašto tako mislite?

Po mom mišljenju, poslanička funkcija nije ništa bitnija od sudske, a za građane, smatram, da je sudska i značajnija i siguran sam da, ako postoji osnovana sumnja da je neki sudija izvršio krivično djelo, da nema te Skupštine koja mu neće skinuti imunitet da bi se omogućilo vođenje krivičnog postupka protiv njega.

Šta mislite o načinu izbora sudija, da li on obezbjeđuje samostalnost i nezavisnost sudije?

Nijedan način izbora nije idealan i ne obezbjeđuje dovoljno samostalnosti i nezavisnosti sudija. Neki kažu da je znatno teže izvršiti uticaj na Skupštinu, koja je jedno glomazno tijelo, nego na Sudski savjet, koji ima mali broj članova i koje se pretvara u jedno zatvoreno tijelo koje dobija prevelika ovlašćenja. Po meni, veoma je bitan i opšti društveni okvir, a apsolutan uslov nezavisnosti sudova je finansijska nezavisnost i poseban budžet sudova. Imamo, recimo, situaciju da u Austriji ministar pravde imenuje sudije, ali tamo sigurno neće niko reći za sudije da nisu nezavisni, a da je kod nas to slučaj, to sigurno ne bi moglo proći. Mogu reći da su kadrovi, koji su birani za sudije u ovom sudu, od kako sam ja predsjednik, vrlo kvalitetni. Imamo plejadu mladih i vrlo kvalitetnih sudija.

A, što mislite o tome što tužioci ulaze u kancelariju kod sudije prije suđenja ili ostaju nakon završenog pretresa? Može li to uticati na nepristrasnost suđenja i treba li spriječiti tu pojavu?

Moraću dodatno na to da ukažem sudijama, jer smo se mi već dogovorili da se prekine sa tom praksom. To je praktično tradicija, ali ranije niko to nije pominjao. Definitivno da ta pojava mora biti eliminisana. Oni su stranka u postupku kao i okrivljeni, i moraju imati jednake procesne pozicije. Uvijek je teži položaj okrivljenog, samim tim što je predmet optužbe, pa ga ne treba dodatno opterećivati takvim ponašanjem.

Veliki broj prvostepenih sudskih odluka se ukida i vraća u Sud na ponovljeno suđenje. Zašto?

Nakon prva tri mjeseca 2012. imali smo negdje oko 40 odsto ukinutih parničnih odluka, što je za ovaj sud zaista puno. Na inicijativu predsjednika Vrhovnog suda, imali smo sastanak sa predstavnicima drugostepenog građanskog odjeljenja, kako bi se raspravila neka sporna pitanja vezano za primjenu prava. Čini mi se da je i taj sastanak urodio plodom, pa je taj broj ukinutih odluka za prvih deset mjeseci ove godine iznosio 28,19 odsto i nadam se da će se još smanjiti do kraja godine. Što se tiče krivičnih predmeta, broj ukinutih odluka je 19,49 odsto, što je veoma dobar rezultat, dok je prosjek za prvih devet mjeseci bio 26, 35 odsto, što je, takođe, solidan rezultat. Treba napomenuti da se kod nas ovaj procenat računa u odnosu na broj predmeta u kojima je izjavljena žalba, dok bi se, po mom mišljenju, mnogo jasnija slika imala kada bi se, kao u nekim zemljama u okruženju, računao procenat ukinutih odluka u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta.

U parnici se često probijajaju zakonski rokovi, koji su predviđeni od podnošenja tužbe do zakazivanja pripremnog ročišta?

To se dešava. Rokovi su u principu instruktivni i trebalo bi da se poštuju. Generalno, problem svih sudova u regionu je dostavljanje. Ne može se zakazati ročište za glavnu raspravu, ako tuženi nije uredno primio tužbu. Međutim, imam podatak iz PRISA od 29. novembra o trajanju postupka do donošenja presude, u protekloj godini, gdje se navodi da je u ovom sudu od ukupno broja riješenih predmeta, u 54,67 odsto prvostepeni postupak trajao do tri mjeseca, a u samo 16, 57 odsto predmeta glavna rasprava, odnosno pretres, trajao preko godine, što je iznenađujuće dobar rezultat.

Generalno, problem svih sudova u regionu je dostavljanje. Ne može se zakazati ročište za glavnu raspravu, ako tuženi nije uredno primio tužbu

Dakle, negirate da postupci predugo traju?

Bili smo opterećeni sa velikim brojem postupaka iz nekih ranijih godina, tih predmeta koji traju po više godina je sve manje. Smanjenjem broja predmeta, sudije će moći da se posvete i tim predmetima malo više, što će omogućiti i donošenje kvalitetnijih odluka, samim tim biće i manje ukinutih presuda, a građani biti zadovoljniji.

Na čelu suda, koji ima i najveći broj predmeta u Crnoj Gori, ste od 2009. Mandat Vam ističe 2014. Da li će te se opet kandidovati za istu funkciju?

Rano je da razmišljam o tome. Vidjeću, kada dođe za to vrijeme i razmisliti da li ću javiti na oglas.

Šta je sa prostorijom sa opremom za audiovizuelno saslušanje, odnosno saslušanje maloljetnih lica i zaštićenih svjedoka?

Dobio sam informaciju od pomoćnice ministra pravde Branke Lakočević da su obezbijeđena sredstva za nabavku te opreme za sve sudove u Crnoj Gori, pa u sljedećoj godini možemo očekivati jednu takvu prostoriju i u Osnovnom sudu.

Gdje bi se u ovom sudu radila takva prostorija?

Pa hodnici su ovdje dosta veliki i zauzimaju puno prostora, pa bi se tu mogla dodati jedna prostorija, s tim da s mora obezbijediti i odgovarajući pristup, da se eventualno okrivljeni ne bi mogao sresti sa maloljetnim licem kao oštećenim.

Da li je naredne godine u planu renoviranje kancelarija u kojima se održavaju suđenja?

Ne vjerujem da ćemo imati sredstava za neka posebna ulaganja. Možemo očekivati da u prizemlju opremi jedna režijska soba gdje će biti omogućeno audio i vizuelno snimanje suđenja. Znate i sami da je izgradnja Palate pravde odložena zbog opšte ekonomske krize.

U saznanju sam da su u zadnje vrijeme podnijete neke tužbe vezano za obračun radnih subota u ranijim godinama i umanjenja za topli obrok

 Poštuje li se dogovor Sindikata pravosuđa i Vlade o povećanju plata službenicima i namještenicima u Sudu, nakon njihovog štrajka u 2011. godini?

 Svim službenicima i namještenicima isplaćuje se po 35 eura više, ali pitanje je koliko će to da traje, do kada će biti novca. Naravno da ni sa ovim povećanjima zaposleni sa razlogom nijesu zadovoljni, jer su njihove plate objektivno male i definitivno nijesu stimulativne. Namještenici imaju platu od 250 do 300 eura, dok savjetnici imaju negdje oko 470, 480 eura ili manje. Bojim se, ako ovo potraje, da će mnogi od savjetnika, među kojima često dobijamo i nove sudije, otići iz suda, a veći dio njih je već i otišao.

Šta je bilo sa tužbama koje ste podnijeli protiv države zbog neisplaćenih radnih subota i ostalih neisplaćenih naknada zaposlenima u sudovima?

Nijesam nikada podnosio tužbu. Koliko znam, to je išlo preko Agencije za mirno rješavanje sporova. U saznanju sam da su u zadnje vrijeme podnijete neke tužbe vezano za obračun radnih subota u ranijim godinama i umanjenja za topli obrok. U saznanju sam i da će i sudijama i službenicima i namještenicima biti sve isplaćeno do Nove godine, tako da neće biti razloga za podnošenje novih tužbi, a ove koje su procesuirane će se povući.

Galerija