Službenik Uprave policije Dejan Damjanović, koji je bio osuđen zbog prebijanja pritvorenika u podgoričkoj policiji, pomilovan je 10. jula ove godine.
Njegovu petomjesečnu zatvorsku kaznu zbog prebijanja i mučenja, predsjednik Filip Vujanović je zamijenio uslovnom osudom na pet godina.
Damjanović je vraćen u službu, u Upravu policije, tamo gdje još rade bivši komandiri i stražari koji su, po naređenju “s vrha”, teško pretukli pokojnog Aleksandra Pejanovića.
Damjanović je samo jedan primjer, sa tajnog spiska pomilovanih. Vujanović neće da kaže koga je sve amnestirao, ali na osnovu informacija “Vijesti”, oprostio je kazne i onima koji su zloupotrijebili službeni položaj, primili mito, tukli pritvorenike, švercovali.
Ministarstvo pravde više nije obavezujuća karika za davanje mišljenja pri tim odlukama ali, kao i predsjednik, odbija da dostavi podatke o pomilovanjima.
Potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović vjeruje da zakon daje preširoko ovlašćenje predsjedniku.
Na tajnom spisku onih prema kojima je predsjednik bio milosrdan zapažene su osobe bliske vlasti. ”Vijesti” su pisale o tome kako je Vujanović pomilovao građevinskog inspektora Vladana Juretića.
Nakon Ministarstva pravde, predsjednika koji taje imena pomilovanih, ni sudije koje su vodile postupke nijesu željele da komentarišu predsjednikove odluke
Juretić je u decembru 2009. godine na taj način izbjegao dvije zatvorske kazne zbog nanošenja teških tjelesnih povreda i što je zloupotrijebio svoj položaj građevinskog inspektora u lokalnoj vlasti.
Nakon te presude, protiv Juretića (za nezakonito rušenje ograde KIPS-a), njemu i njegovom šefu Vlatku Vučiniću, Viši sud je prepolovio kazne. Juretiću je godina zatvora smanjena na šest mjeseci, a Vučiniću sa šest na tri.
Tada na scenu stupa Vujanović: Vlatko Vučinić je 21. septembra pomilovan - zatvorska kazna mu je zamijenjena uslovnom na pet godina.
Pravnici koje su “Vijesti” kontaktirale, a koji zbog “delikatne problematike” ne žele javno da iznose mišljenje, kažu da Vujanovićeve odluke ne bi smjele biti tajne.
“Ako su imena amnestiranih tajna, to je dobar put do zloupotrebe”, rekao je pravni ekspert “Vijestima”.
Predsjednikovo ćutanje je posebno teško nakon što je pomilovao carinika Bora Jovanića, službenika Uprave carina i brata sudije Osnovnog suda u Podgorici Blaža Jovanića.
U tom slučaju je predlog potpisao ministar pravde Duško Marković s obrazloženjem da je carinik Jovanić socijalni slučaj, iako je suvlasnik privatne firme.
Radulović ističe primjer Hrvatske, gdje ministarstvo mora da obavijestiti sud i traži podatke, i Srbije gdje se molba za pomilovanje podnosi upravo sudu koji je izrekao prvostepenu presudu
Znakovitih predsjednikovih odluka je bilo i ranije, a od onih za koje je javnost saznala, najspornija je svakako bila amnestija kotorskog biznismena Dragana Dudića Frica, koji je izbjegao zatvorsku kaznu zbog fizičkog napada na jednog sugrađanina s obrazloženjem da je porodičan čovjek, koji izdržava familiju.
U tom incidentu učestvovao je i Marko Vorotović, kome se u Beogradu sudi kao članu klana Darka Šarića. Predlog za pomilovanje Vujanoviću je u ovom slučaju uputio bivši ministar pravde Miraš Radović.
U međuvremenu, po podacima službi u okruženju i protiv Dudića je otvorena istraga zbog saradnje sa Šarićem, ali niko još nije odgovorio zašto je pomilovan, zašto mu je data Luka Risan, zašto crnogorski istražni organi nijesu predsjednika ili ministra upozorili da je Dudić dio organizovanog kriminalnog lanca, zašto su mu ustupljene velike nekretnine.
Nakon Ministarstva pravde, predsjednika koji taje imena pomilovanih, ni sudije koje su vodile postupke nijesu željele da komentarišu predsjednikove odluke.
Pitanje “Vijesti” da li se na ovaj način poništavaju napori pravosuđa u borbi protiv korupcije i kriminala i obesmišljava kaznena politika, ostalo je bez odgovora i od predsjednice Vrhovnog suda i Sudskog savjeta Vesne Medenice.
“Vijesti” su predsjedniku i Ministarstvu pravde uzalud tražile spisak pomilovanih po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.
Birači iza rešetaka vole DPS
Mnogostruke su veze između pomilovanih i visokih funkcionera Demokratske partije socijalista. Načelnik Vučelić i inspektor Juretić pokazali su lojalnost gradonačelniku Miomiru Mugoši (DPS), između ostalog, kroz nelegalnu akciju rušenja ograde preduzeća KIPS.
KIPS-u je Mugošina lokalna samouprava objavila rat kroz niz sudskih procesa, koje su kasnije izgubili. Sudija Jovanić, čiji je brat pomilovan, bio je u medijskoj žiži kada je presudio da su “Vijesti” oklevetale nikšićku Željezaru, tako što su prenijele stav poslanika Nebojše Medojevića.
Jovanićeva odluka je naišla na osudu pravnika, ali politički stoji kao jedan od pritisaka na medije u kojima prednjači lider DPS-a Milo Đukanović.
Njegova partija godinama unazad dobija najviše glasova u ZIKS-u, a pored sumnji i optužbi da to ima veze s amnestijom, još se niko iz opozicije nije pozabavio time zašto zatvorenici “vole” vladajuću partiju.
Srbija i Hrvatska na papiru opreznije
Čim je usvojen Zakon o pomilovanju, grupa crnogorskih pravnika je upozorila kako je opasno što više nema obaveze da sud daje svoje mišljenje. Praktično nema kriterijuma, upozorili su pravnici, pa se u istovjetnoj situaciji mogu donositi različite odluke”.
“Nažalost, pojedini slučajevi vrlo brzo su potvrdili naša upozorenja. U svojim molbama osuđenici često navode olakšavajuće okolnosti pod kojima su se krivična djela odigrala, gubeći iz vida da je sud već ocjenjivao te okolnosti”, rekao je Branislav Radulović.
Potpredsjednik Udruženja pravnika tvrdi da se uz molbe prilažu i druga sumnjiva dokumenta. “Često je sporna tačnost tih podataka, ili nije dovoljno validna sa ciljem da obezbijede bolju poziciju za pomilovanje, kao što je npr. dokaz o socijalnom statusu.”
Ministarstvo pravde dobija te podatke ali ne mora, ako neće, da ih provjerava kod suda ili tužioca. Ministar pravde sačinjava predlog za pomilovanje i uz molbu ga dostavlja predsjedniku.Svu odgovornost za podatke preuzima predsjednik.
Radulović ističe primjer Hrvatske, gdje ministarstvo mora da obavijestiti sud i traži podatke, i Srbije gdje se molba za pomilovanje podnosi upravo sudu koji je izrekao prvostepenu presudu.
“Stičem utisak da se institut pomilovanja u ovim državama, posebno u zadnjim godinama, primjenjuje s potrebnom dozom opreza”, navodi Radulović.
Lindon Camaj pušten zbog lošeg zdravlja
U predmetu organizovanog šverca skupocjenih vozila pored Bora Jovanića pomilovan je i vođa kriminalne grupe Lindon Camaj, koji je presudom Višeg suda u Podgorici bio osuđen na 2,6 godina zatvora i novčanu kaznu od 4.500 eura. Camaj je odslužio 14 mjeseci.
”...ZIKS nije imao uslova da obezbijedi njegov zdravstveni tretman i dalje liječenje. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je Camaj invalid sa 100 odsto invalidnosti i trajno nepokretan i zahtijeva stalnu njegu i osobu koja će brinuti o njemu...
Viši sud je predložio da se udovolji molbi za pomilovanje, a ministar pravde je dao predlog da se ona uvaži tako što će ostatak kazne zamijeniti uslovnom osudom”, piše u obrazloženju Vujanovićeve odluke koja je ranije dostavljena “Vijestima”.
Galerija
Bonus video:
