Javna ustanova Grad tetar po svoj prilici, nakon punih šest godina, ponovo će iz svojih redova birati selektora dramskog programa, jer kako sada stvari stoje Opština Budva nije dala zeleno svjetlo da se obnovi ugovor sa agencijom Multimedija group, koja je do sada potpisivala ovaj najzahtjevniji, ujedno i najskuplji dio festivalskog programa.
“Vijestima” je iz više izvora potvrđeno da je došlo do raskida dalje saradnje, ali tačku na cijelu priču trebalo da bi da stavi Savjet JU “Grad teatar”, koji će za par dana definitivno odlučiti kome će povjeriti selekciju dramskog priograma.
Dramski program koji je od početka festivala prije 25 godina, označavan kao kontroverzan, jer su se na njega trošili milioni maraka, a potom eura, a da pri tome javna ustanova za sve godine nije riješila pitanje sopstvene scene, pozorišta, opreme, zaposlenih... i dalje je u žiži interesovanja. Pozorišni segmet Grad teatra je najznačajniji, jer bi bez njega festival izgubio prepoznatljivost, pa i ime, imajući u vidu da su na budvanskoj sceni nastala i odigrana vrhunska pozorišna ostvarenja.
Dramski program koji je od početka festivala prije 25 godina, označavan kao kontroverzan, jer su se na njega trošili milioni maraka, a potom eura, a da pri tome javna ustanova za sve godine nije riješila pitanje sopstvene scene, pozorišta, opreme, zaposlenih... i dalje je u žiži interesovanja
I direktor Multimedija grupe Marko Kentera je “Vijestima” kazao da nije zvanično obaviješten da neće biti selektor dramskog programa, navodeći da ga to ne bi iznenadilo.
"Ja za to ne znam. Međutim, staro je pravilo da bih ja i trebao o tome posljednji da saznam. I naravno, nikako me to ne bi iznenadilo jer je tendencija unazad godinama da se u Budvi bilo koji pokušaj unapređivanja kulture, uz sve one razumljive greške koje takav projekat prate, satire u korijenu bez davanja i najmanje šanse. Suština je da će se o tome više znati tek kad se usvoji budžet Opštine Budva i kada se sagleda budžet Javne ustanove.
To je onaj jedini ispravni put. Radi se o političkoj ali i strateškoj odluci da li dalje stezati kaiš u vremenu sanacije gradskog budžeta, a znamo da kultura najčešće prva strada. Tu će se, ako ne prije, otkriti istinitost te vaše tvrdnje. Sa druge strane, mislim da je Grad teatar suviše ozbiljan festival da se i odluke o njegovoj budućnosti donose po kuloarima i od strane ljudi koji ne znaju ni šta je pozorište ni šta je kultura", kazao je Kentera.
O najvećem festivalu u Crnoj Gori često se govori kao o velikom opterećenju za budžet i opštine i države, ali i o samim selekcijama i dometima pozorišnog segmenta festivala kao o projektu Multimedija grupe. Kentera je kazao da je to “djelimično tačno”.
"Međutim, mogu vrlo slobodno da kažem da ne znam o kom se to projektu i poduhvatu govori u afirmativnom tonu u našoj zemlji. Slažem se da je dobro da mediji i opozicija "pretresu" svako pitanje vrlo pažljivo, ali nije valjda zadatak slobodne crnogorske inteligencije opstrukcija radi destrukcije već kritika u cilju unapređivanja.
Da budem iskren, ne mogu sebi da objasnim onu slobodu koju većina kritičara našeg festivala ima a da pritom nikad, i podvlačim nikad, nije došla na neki od programa koji sam skupa sa javnom ustanovom priređivao.
Domet festivala se, uostalom ogleda u brojnosti prestižnih međunarodnih nagrada koje smo zadnjih šest godina dobijali, broju igranja naših koprodukcija, pozivima za međunarodna gostovanja i promociji kulturnog nasljeđa koja je bila zastupljenija nego ikad u zadnjih 6 godina", a ne u stavu kritičara”, rekao je Kentera.
na festivalu se nisu proizvodile pljeskavice i girice pa da se to može izmjeriti na način kako se od najvećeg broja ljudi želi uraditi. Lokacija za ta mjerenja je šetalište i moja borba je upravo da Festival ne postane šetaliste, što je godinama bila opšta tendencija
"Problem JU je broj radnika i koncept socijalnih firmi koji decenijama promoviše Opština, a koji su, u stvari, suštinska bolna tačka budžeta. Zato smo mi predložili jedno naizgled radikalno rješenje, a to je da se naša saradnja nastavi u obliku privatno javnog partnerstva gdje bi smo preuzeli veliku većinu radnika i producirali sve segmente fesitvala, a za skoro duplo manje novca nego što je danas budžet. To bi dozvolilo da u 10 godina Opština izdvoji, bez ikakvih dopunskih ušteda, dovoljno novca za novo, dugo čekano, pozorište. Ipak, nismo naišli na razumijevanje jer se radi o, za naše vrijeme, izgleda vrlo radikalnoj, ideji iako ja smatram da je to jedini spas", rekao je Kentera.
Skupi jer ne prave pljeskavice
Grad teatar je skup festival - JU je imala budžet preko od 1,3 miliona godišnje i zato se nameće pitanje koliko je predstava producirano tokom šest godina koliko o dramskom segmentu vodi računa Kentera, odnosno njegova Multimedi,a grupa.
"Vaš podatak je tačan. Međutim, na festivalu se nisu proizvodile pljeskavice i girice pa da se to može izmjeriti na način kako se od najvećeg broja ljudi želi uraditi. Lokacija za ta mjerenja je šetalište i moja borba je upravo da Festival ne postane šetaliste, što je godinama bila opšta tendencija. Duboko vjerujem da je to i danas, nažalost, slučaj! Netačno je da se toliko troši na festival.
Trošak koji se vezuje za nas je oko pola miliona eura za 20 produkcija koje su se igrale u Budvi - skoro 100 puta a ukupno više stotina puta. Ipak, nije na nama da u konkurenciji sa projektima zabave i estrade pobijedimo jer to je nemoguće, to je zadatak ljudi koji planiraju budućnost ovog prostora", rekao je Kentera.
Osuđen na propast
Kentera smatra da će budućnost festivala biti uzdrmana ako se ne uspostavi neka vrsta privatno-javnog partnerstva.
"Već godinama nam se odbija molba da postanemo festival od posebnog značaja za državu.To je samo jedan pokazatelj. Naš najveći problem je nepoznavanje osnovica funkcionisanja Grad teatra upravo kod dijela ljudi koji o njemu odlučuju.
Dobronamjerni moraju znati, kada prigovaraju na postojanje privatnog partnera, da je danas festival u obavezi da za svaki novi projekat raspiše tender, da je za svako angažovanje neophodno sprovesti posebnu i dugu preoceduru, da se niko ne smije angažovati ako ne postoje već obezbijeđen novac na računu. U uslovima višegodišnje blokade, poštenije je ugasiti Festival nego ga mrcvariti jer novi propisi i brojni komplikovani tenderi stavljaju omču oko ovako postavljenih projekata kulture.
Naš festival je osuđen na tiho propadanje od dana kada je izgubio svoj račun, a Opština ušla u period otežanih plaćanja jer on zahtijeva planirana i dnevna plaćanja. Bojim se da ćemo za dokaz ovim tvrdnjama umjesto da budemo pametni već danas morati da sačekamo neko buduće vrijeme i da za već par godina sa nostalgijom pominjemo Grad teatar kao Zeta film i biblioteku, ali i mnoge druge gradske velike projekte iz prošlosti.
Bonus video:
