Arheološko nalazište

Na pomolu značajna otkrića u Svaču: Spomenički dragulj niče iz pepela

"Na prostoru od Skadra pa sve do Bara, ne postoji značajniji lokalitet"
249 pregleda 7 komentar(a)
Ažurirano: 27.03.2019. 19:28h

Arheolog Mladen Zagarčanin i njegova ekipa su trenutno angažovani u Starom gradu Svaču i smatraju da će se vrlo brzo desiti promjene u turističkoj ponudi grada koje će udesetostručiti broj domaćih i inostranih turista.

On je kazao da je Svač, koji je star oko dvije i po hiljade godina, jedan od naših najznačajnijih spomenika i svojevrsno svjedočanstvo bitisanja na ovim prostorima. Zagarčanin je vođa sistematsko-arheoloških istraživanja Svača, koja su počela krajem septembra, a biće okončana za nekoliko dana

"Na prostoru od Skadra pa sve do Bara, ne postoji značajniji lokalitet, a ubijeđen sam da je taj grad možda i jedno od ključnih mjesta za odgonetanje nekih važnih pitanja, ne samo iz naše prošlosti, nego i prošlosti šireg okruženja-od Italije do Grčke".

"Zbog toga je grad neizmjerno važan za Opštinu Ulicnj i samu oblast koja gravitira oko Vladimira, sa selom Šas. Valorizovanjem turističko-spomeničkog dragulja, promijeniće se mnogo u turističkoj ponudi, a broj inostranih i domaćih turista će se udesetostručiti" kazao je Zagarčanin "Vijestima".

Ovaj arheolog je radio na na puno lokaliteta u Crnoj Gori, ali da je ovo s čim se sreo u Svaču prevazišlo sva njegova očekivanja u svakom pogledu.

"Mi u našoj arheologiji imamo problem nedovoljno dobrog poznavanja srednjovjekovnih lokaliteta, tako da je period s kojim smo se susreli (6-11 vijek) prilično veliki izazov. To se odnosi i na istoriju ovog razdoblja, pa su nam pronađeni materijalni podaci umnogome pomogli da počnemo jedno novo poglavlje u shvatanju našeg srednjovjekovlja. Takođe, srednjovjekovni grad Svač leži na Ilirskom utvrđenju sa kiklopskim zidovima pa je samim tim izazov bio mnogo veći jer će jedna od faza biti i proučavanje ovog perioda" kazao je Zagarčanin.

On je kazao da su istrživanja bila koncipirana u okviru Podgrađa grada, koje se prostire na preko 4 hektara, i koje je 99% je nepoznato u arheološkoj nauci. Zbog toga su, kako je naveo, istraživanja razdvojili po fazama pa su se ove godine prvenstveno bazirali na otrkivanju fortifikaciiong sistema sjevernog suburbijuma, i određivanju hronologije življenja na ovom prostoru.

Grad je prema predanju imao 365 crkava, koliko dana u godini.

Zagarčanin je naveo da su arheolozi pronašli i neke grobnice za koje se može kazati da su bile masovnog karaktera.

"Nerijetko se u jednoj grobnici sahranjivalo i po nekoliko osoba, a neke od njih su imale strijele u predjelu tijela. Groblje je pokriveno, to jeste nasuto sitnim kamenjem, u periodu kada se preko njega pravi novi sistem utvrđenja, palisadnog karaktera. To je prilično veliko utvrđenje koncipirano od velikih kamenih blokova i sitnog šljunkovitog kamenja između kojih se postavlja drveno kolje koje se zatim povezuje".

"Ovakva utvrđenja su karakteristična za Slovene 10-12. vijeka na mnogim drugim mjestima, ali ovo je prvi put da je pronađeno u našoj sredini. Pronašli smo istočnu i zapadnu liniju spoljnjeg palisadnog bedema koje okružuje manje utvrđenej. Ne postoje dokazi da ono postoji nakon 13. vijeka, nema ni materijala iz ovog perioda".

"Jednostavno grad je napušten u jednom periodu i mi pretpostavljamo da su Mongoli ti koji su zapečatili život u podgrađu razarajući grad 1242. godine", ocijenio je Zagarčanin. On je naglasio da su na manjem stjenovitom uzvišenju pronašli crkvu-kapelicu, sa usjekom za smještaj kostiju ili sarkofaga.

Crkva ima najmanje dvije faze, a jedna faza bi mogla da bude rana, ne prije 7. vijeka, dok se druga obrazuje u periodu 9. do 11. vijeka.

"Crkvi je dodata priprata, koja je takođe porušena a zatim obnovljena. Drugu kapelu pronašli smo van gradskih zidina, ali opet dovoljno blizu da možemo i te kako govoriti o pripadnosti gradu".

"I ona ima sličnu koncepciju; usjek u stijeni za smještaj kostiju, način organizovanja prostora u kripti itd. Radi se o privatnim kapelama, kojih samo u liniji oko spoljnjeg bedema ima 12. To dokazuje veoma jak aristokratski sloj koji se ovdje razvija u periodu 9. do 12. vijeka. Nije nemoguće da je neka od kapela, ova najvisočija na stijeni možda, funeralno mjesto nekog iz dinastije Vojislavljevića".

"Treću crkvu smo otkopali ispod kapije, i ona je nešto starija sudeći po njenojj arhtektonskoj koncepciji. Ona ima pod od lijepo rađenih ploča, i dvije grobnice u unutrašnjosti sa monolitnim kamenjem preko. Između crkava postoji groblje, koje je na nekim mjestima ukopano u kasnoantičke slojeve" istakao je Zagarčanin.

Na drugom kraju grada Dejan Drašković i Miloš Živanović, arheolozi barskog Kulturnog centra i Podgoričkog muzeja, otkopavaju ranovizantisjku kapelu iz kraja 6. vijeka, koja je stradala tokom 7. do 8. vijeka.

"To je izuzetno važan kompleks kojeg Miloš i Dejan rade veoma polako, jer sadrži ogroman broj materijala, prvenstveno grnčarije romejske i slovenske proizvodnje. Pronašli su kopče sa lavljim prikazima, djelove češlja od kosti, staklo i veliki broj ulomaka amfora; takođe i mnoge druge stvari iz svakodnevnog života. Kapela ima monumentalni prilaz, nalazi se uokviru pravougaonog objekta sa prostorijom za sada nepoznate nemjene".

"U istraživanjima učestvuje i Anton Ljuljđuraj, mladi arheolog-master iz Ulcinja koji je sepcijalista za period 3-2. vijeka prije nove ere, ali koji radi na svim započetim punktovima u gradu. Takođe, kao volonter na terenu je prisutna Barbana Draga, arheolog iz Sukobina, bez čije pomoći oko stotinu veoma bitnih “malih” poslova ne bi mogli biti ostvareni. Radnici su iz Vladimira i Murićana, i atmosfera u ekipi svih ovih mjeseci je bila izvanredna" kazao je Zagarčanin.

On je ocijenio da istraživanja stvaraju mogućnost da se razviju mnogi propratni sadržaji koji će animirati veliki broj mještana i ljudi iz okruženja.

"Veliki arheološki lokaliteti u svijetu donose novac, edukuju ljude, promovišu mjesto, razvijaju turizam.... Iz tog razloga su i arheolozi na Svaču. Nije to samo puko jurenje za artefaktima i zidovima, strast i znatiželja. Poslije nas nešto mora i da ostane", kazao je on.

Ministarstvo kulture finansira istraživanja u okviru projekta Putevi kontinuiteta, dok je organizator posla Narodni muzej Crne Gore, od koga arheolozi, kako ističe Zagarčanin, imaju izvanrednu logističku podršku.

Misteriozni grobovi

"Prvi i najznačajniji nalaz u okviru ovog stepena proučavanja je velika kula-kapija, koja ima nekoliko faza. Kapija je sagrađena u okviru manastirsko-vladarskog kompleksa, i nalazila se na zapadnom dijelu podgrađa. U njoj smo otkrili veliki broj fresaka najraznovrsnijeg kolorita. Sa strane velike kapije napravljene su velike kosturnice datovane novcem Manojla I Komnina (1143-1180) , a zatim se u jednom periodu nakon rušenja velike kule kapije formiralo groblje".

"Istražili smo oko 50-tak grobova sa preko 100 pokojnika, i možemo da kažemo da se groblje formira unutar srušenog objekta sa očuvanim podom na nekim mjestima, i da je karakteristično po tome što su oko 70 odsto sahranjenih djeca. Ima veliki broj beba i to nas zbunuje u ovom trenutku, jer znajući da se djeca kao bezgrešna stvorenja u hrišćanskoj dogmi uvijek sahranjuju unutar crkvenih objekata, prevashodno blizu oltara, ili u oltaru".

"Ne možemo da shvatimo zbog čega ih je toliko oko tada već srušenog ili napuštenog objekta-ukoliko se ne radi o nekoj veoma bitnoj kapiji povezanoj sa kultom mučenika, ili nekim ratom Vojislavljevića protiv Vizantije 1035. i 1042, dinastičkim sukobima unutar dukljanskog kraljevstva, koji su kulminirali nakon Bodinove smrti, ili Nemanjinim osvajanjima oko 1183. godine" kazao je Zagarčanin, napominjući da su prije ovih istraživanja bili vidljivi ostaci osam crkava od kojih su crkva Sv, Marije i crkva Sv. Jovana, iako u ruševinama, odoljele zubu vremena.

Jedan je Svač, terena ima na stotine

Osvrćući se na posljednje događaje kada je grupa nepoznatih mladića postavila kamenje po putu onemogućavajući arheolozima da autima dođu do kontejnera, Zagarčanin je kazao da je sve to nepotrebno.

"Ma koliko god fudbal bio lijepa i korisna igra jer ima glasina da su barikade postavljene da ne bi došlo do devastacije stadiona, on ne može biti preči od državnog projekta koji donosi benefit svima nama ma koje vjere ili nacionalnosti bili, i koji nas ujedinjuje. Zato su barikade nepotrebne, jer moramo imati stvari koje nas spajaju a ne razdvajaju. Fudbalskih terena ima na stotine, ali jedan je grad Svač" rekao je Zagarčanin.

Galerija