Iako nezvanične procjene govore da se na stotine Crnogoraca bavi pozajmljivanjem novca po nerealnim mjesečnim kamatama, već dvije godine niko Upravi policije ni tužilaštvu nije podnio prijavu za krivično djelo zelenašenje.
Posljednje prijave policiji stigle su tokom 2010. godine kada je nekoliko Beranaca, zbog vrtoglave kamate i nagomilanog duga, odlučilo da prijavi četvoricu sugrađana jer ih drže u “dužničkom ropstvu”.
“Tokom 2010. godine registrovano je devet krivičnih djela za zelenaštvo i sva su procesuirana od strane Područne jedinice Berane”, saopšteno je “Vijestima” u Upravi policije.
Sudski postupci po prijavama iz te godine su još u toku, a Beranci, koji pravdu traže na sudu, tvrde da su pozajmljivali sume od 12.000 do 90.000 eura, po mjesečnim kamatama od pet do 12 odsto zavisno od visine glavnice...
Nije samo Berane mjesto gdje ima zelenaša, upućeni u ovaj bezbjednosni problem tvrde da ih ima u svim crnogorskim gradovima, ali nema onih koji su voljni da prijave niti je policija previše zagrijana da stane u kraj tom nelegalnom i nečasnom poslu.
“Izvjesno je da nijesu česti slučajevi prijavljivanja policiji krivičnog djela zelenaštvo, usljed eventualnog nesagledavanja posljedica od strane oštećenih, koje prouzrokuje vršenje ovog krivičnog djela. Kod nas je izraženo odsustvo svijesti o opasnosti posljedica ovog krivičnog djela”, tvrde u Upravi policije.
Nerealne zelenaške kamate, vrtoglavi rast duga i surov način obračuna, po principu kamata na kamatu, mučna su stvarnost
Nerealne zelenaške kamate, vrtoglavi rast duga i surov način obračuna, po principu kamata na kamatu, mučna su stvarnost pa se u zelenaškim kandžama, procjene su, nalazi veliki broj Crnogoraca.
Mnogi izlaz iz dužničkog ropstva vide u samoubistvu, a zbog straha od prijetnji zelenaša ali i činjenice da su pravno pristali na dužnički ugovor, žrtve trpe i ćute...
“U praćenju pojave zelenaštva službenici policije akcenat stavljaju na prikupljanje saznanja i podataka o ovjeravanju pojedinih kupoprodajnih ugovora, a za koje se posumnja da su u suštini zelenaška zaštita, za obezbjeđivanje vraćanja duga”, navodi se u odgovorima policije.
Da se mnogi zbog straha od prijetnji zelenaša ne usuđuju da prijave da su u dužničkim kandžama najbolje pokazuju brojke o broju podnijetih prijava i riješenih predmeta.
U periodu od 2007. do 2011. godine kod sudova bilo je u radu 14 predmeta. Kako je saopšteno “Vijestima” u Vrhovnom sudu, u tom periodu riješeno je deset predmeta, dok se još radi na četiri krivična postupka.
“Za taj period pravosnažno je donijeto šest presuda za krivično djelo zelenaštvo”, piše u odgovoru Vrhovnog suda.
Krivičnim zakonikom propisana je kazna do tri godine zatvora, za one koji zbog davanja novca na zajam, prime nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući teško imovinsko stanje, nuždu, lakomislenost...
Ako je pribavljena korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, kamataš će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
“Ako je imovinska korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom”, piše u Krivičnom zakoniku.
Tajna kako prate zelenaše
Procjene policije su i da se mnoge kriminalne grupe kao sekundarnim zanimanjem bave i pozajmljivanjem novca uz vrtoglavu kamatu.
Upravo ta činjenica govori da je zelenaštvo u Crnoj Gori ne samo rad pojedinaca već i organizovano kriminalno djelovanje, pa zbog toga čudi činjenica da policija i tužilaštvo nijesu nikada pokrenuli neku opsežniju akciju hapšenja kamataša.
“Trenutne aktivnosti Uprave policije na otkrivanju i rasvjetljavanju djela za koja se sumnja da imaju elemente bića krivičnog djela zelenaštvo ili su u eventualnoj vezi sa vršenjem ovih krivičnih djela, zbog tajnosti postupanja ne možemo otkriti”, saopšteno je u policiji, na pitanje “Vijesti” zašto se opsežnije ne bave tim problemom.
Tamna brojka 1:10
Tačne podatke o broju zelenaša ili onih koji se povremeno bave pozajmljivanjem novca na kamatu nema, ali su procjene da tamna brojka varira 1:10... To znači da na svaki prijavljeni slučaj, vjeruje se da ima još najmanje deset neprijavljenih.
Kriminolog dr Velimir Rakočević kazao je “Vijestima” da su ove tamne brojke “zabrinjavajuci podatak”. On smatra da žrtve zelenaških kamata, najčešće iz straha, ne prijavljuju policiji šta im se događa.
“Oštećeni, odnosno žrtve se rijetko odlučuju da prijave krivično djelo jer su izvršioci ovih krivičnih djela najčešće osobe sklone nasilju i zastrašivanju žrtve i vrlo često im upućuju i ozbiljne prijetnje smrću ukoliko slučaj prijave policiji”, pojasnio je Rakočević. Kriminolog smatra da ovo krivično djelo kod nas ima elemente organizovanog kriminaliteta i sve se češće pojavljuje kao problem u Crnoj Gori.
“Za ovaj delikt karakteristična je velika tamna brojka imajući u vidu da se veliki broj žrtava ne odvaži da prijavi krivično djelo iz straha za sopstvenu bezbjednost i bezbjednost svoje porodice.
Osim toga djelo se vrlo teško dokazuje jer je prikriven način izvršenja i nema tragova. Onaj ko bi ovakvo djelo kasnije i prijavio nema dokaza da je počinjeno”, naveo je Rakočević, koji smatra da mjesečne kamate idu od 10 do čak 30 procenata, zavisno je li kratkoročni ili dugoročni zajam. “Kao garanciju za pozajmicu žrtva zalaže nekretnine, a na kraju obično izgubi sve što ima”, tvrdi on.
Galerija
Bonus video:
