U ovoj kući je 1894. godine rođen Risto Stijović. Iako ima status kulturnog dobra, kuća je potpuno ruinirana i bez obilježja. Dom čuvenog vajara, koji bi u nekom evropskom centru bio u najmanju ruku muzej, u našem glavnom gradu je zaboravljen.
Godine 2008. iz budžeta Glavnog grada opredijeljeno je 500 hiljada eura za rekonstrukciju Stijovićeve kuće, rekonstrukciju medunskog kompleksa, istraživačke radove na lokalitetu “Duklja” i nabavku opreme za JU Biblioteka “Radosav Ljumović”. Do rekonstrukcije Stijovićeve kuće nije došlo, iako je projektna dokumentacija, koja podrazumijeva rekonstrukciju i proširenje objekta, završena prije dvije godine.
“JU Muzeji i galerije Podgorice je kompletnu projektnu dokumentaciju, realizovanu do izvođačkog dijela, koju je radila projektantska kuća DEA iz Podgorice, predala Glavnom gradu. Dokumentacija je završena i moglo bi svaki čas da se krene u realizaciju tog projekta, ukoliko se opredijele sredstva.
"Zašto je stalo sa projektom, da li zbog nedostatka novca ili nečeg drugog, takvu informaciju ne bih mogao da dam”
Dalja realizacija projekta je van naših ingerencija i van naših moći”, kazao je direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Niko Martinović, naglašavajući da je kompletna dokumentacija predata Glavnom gradu prije dvije godine.
“Mi smo kao institucija zadužena za realizaciju jednog dijela projekta obnove kuće Rista Stijovića, a to je kompletiranje projektne dokumentacije, uradili svoj posao, a sada je na Glavnom gradu da ga završi.
Zašto je stalo sa projektom, da li zbog nedostatka novca ili nečeg drugog, takvu informaciju ne bih mogao da dam”, ističe Martinović komentarišući da je suma koja je trebalo da bude opredijeljena za rekonstrukciju kuće Stijovića bila oko 100 hiljada eura.
Kuća poznatog vajara (Foto: Vesko Belojević)
Vajar animalista
Stijović je rođen tu, u Staroj varoši. Školovanje je započeo na Umjetničkoj školi u Beogradu kod Đoke Jovanovića, a nastavlja ga u Marselju kod Adelbera, zatim u Parizu na Ecole Nationale Supérieure des Beaux-Arts, kod profesora Inžalbera.
Njegove skulpture karakterišu naglašena stilizacija, glatka faktura i meke, zaobljene linije, kao i mali format
Presudan uticaj na njegovo stvaralaštvo imala su poznanstva sa Emilom Bernarom i Fransoa Pomponom, kao i druženje sa hrvatskim vajarom Brankom Deškovićem, kod kojih značajan motiv predstavljaju figure životinja.
Pod njihovim uticajem Stijović postaje prvi i jedan od naših najznačajnijih vajara animalista. Pored životinja, njegovu preokupaciju predstavljaju ženski aktovi i portreti. Omiljeni materijal Rista Stijovića su drvo i poludragi kamen.
Njegove skulpture karakterišu naglašena stilizacija, glatka faktura i meke, zaobljene linije, kao i mali format kojem autor ostaje vjeran sve do šeste decenije XX vijeka, kada počinje da radi skulpture monumentalnog formata. Bio je član umjetničke grupe “Oblik” koja je u našu umjetnost uvela modernizam najviših estetičkih vrijednosti.
Memorijalna kuća
“U skladu sa Detaljnim urbanističkim planom 'Stara varoš' pristupiće se izgradnji novog objekta Memorijalne kuće Rista Stijovića, a ne rekonstrukciji postojećeg. Prema projektu, koji je uradila projektantska kuća 'Dea' iz Podgorice, u sastavu ovog spomenika kulture naći će se dva objekta – prizemni uz ulicu, i jednospratni u dvorišnom dijelu”, piše u odgovoru PG Biroa.
“Vizuelni izgled objekta biće u potpunosti ukomponovan u ambijentalnu cjelinu"
Biro je odgovorio da će oba objekta imati izložbene prostore dok je u dvorišnom predviđen i radni prostor, prostor za administraciju, i atelje sa manjim apartmanom “za vajare koji će raditi skulpture – replike”.
“Vizuelni izgled objekta biće u potpunosti ukomponovan u ambijentalnu cjelinu, pri čemu će fasade biti obložene kamenom karakterističnim za Staru varoš”, navodi se u odgovoru PG Biroa, a kao datum okončanja radova stoji 2014. godina, kada će se navršiti 120 godina od rođenja Rista Stijovića.
Galerija
Bonus video:
