Objavljivanje monografije Istorija crnogorske književnosti, nije naišlo na reakcije bilo stručne ili laičke javnosti, a urednici izdanja su iskazali bojazan da bi to djelo moglo da doživi sličnu sudbinu kao i prethodna izdanja Instituta za crnogorski jezik, rečeno je na održanoj promociji tog izdanja.
Trotomnu sintezu crnogorske književnosti od početaka pismenosti pa do 1918. godine, napisali su prof. dr Novak Kilibarda, prof. dr Radoslav Rotković i prof. dr Milorad Nikčević.
U prvoj knjizi koju potpisuje Kilibarda, obrađena je usmena književnost, kako kroz prizmu njene geneze tako i iz žanrovskog aspekta. Druga knjiga autora Radoslava Rotković donosi pregled razvoja pisane književnosti od početaka pismenosti zaključno sa Njegošem i taj tom obogaćen je detaljnom rekonstrukcijom širih društvenih i kulturnih prilika.
U trećoj knjizi autora prof. Miodraga Nikčevića, je žanrovski, poetično, tipološki obrađen književni razvoj od 1852. do 1918. godine i približeni mahom brojni zaboravljeni protagonisti činioci književnog života na zalasku klasične epohe crnogorske istorije.
Poduhvat i napredak
Autori, kao i urednici izdanja dr Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Nela Savković-Vukčević su kazali da je monografija “veliki poduhvat i napredak za crnogorski jezik i njegovu književnost”.
Aleksandar Radoman je kazao da bi pojava istorije nacionalne književnosti u bilo kojoj kulturi bila prvorazredni kulturni događaj
Prof. dr Novak Kilibarda je rekao da je začetnik ideje o ovom djelu Vojislav Nikčević, bio osporavan i napadan “najbrutalnije i najsramnije od raznih uslužnika, a najčešće Crnogoraca koji su uslužni nekoj drugoj naciji, a nikad im nije odgovorio osim akademskim i kulturnim rečnikom”.
“Malo je je čudno da jedna ličnost kao što je Nikčević, jedan od temeljnih i značajnih kamenova Crne Gore danas, koja se još dosta trese dok se ustabili, nije zaslužio nikakvu pažnju koju je svojim djelom trebao da zasluži i nadam se da će mu Crna Gora odati više priznanja nego što je mislila da mu oda”, kazao je Kilibarda.
Prof. dr Milorad Nikčević je kazao da je dugo vremena trebalo da prođe da “crnogorska književnost izađe iz korpusa srpske književnosti“ ali da “nijesu samo Srbi krivi da se ne stvori crnogorska književnost, već su krivi interpretatori Njegoša, jer su mislili da je sve u Njegošu”.
“To je jedan znak da se u postnjegoševskom periodu koji ja pratim, skoro nije pridavalo važnosti književnim imenima“, kazao je Nikčević.
Aktuelni trenutak crnogorske nauke
Aleksandar Radoman je kazao da bi pojava istorije nacionalne književnosti u bilo kojoj kulturi bila prvorazredni kulturni događaj, čak i u sredinama koje već imaju veći broj takvih sinteza.
"Više od sto godina najznačajnija južnoslovenska filološka imena bave se Crnom Gorom i njenim književno jezičkim nasljeđem"
“Crna Gora do danas nije imala književno istorijsku monografiju o svojoj kulturi, pa ipak je njena pojava u naučnim i laičkim krugovima prošla bez iakakvih reakcija. To naravno ne umanjuje značaj ovog istinskog naučnog poduhvata, ali svjedoči o aktuelnom trenutku crnogorske nauke.
S toga, ne bi me čudilo da ova istorija na Filozofskom fakultetu u Nikšiću gdje bi morala postati obavezna literatura, doživi sudbinu gramatike ili pravopisa crnogorskog jezika“, kazao je on.
Opis književne baštine
Objavljivanje trotomne istorije crnogorske književnosti prema riječima Adnana Čirgića je poduhvat kojim će se dičiti Crna Gora, jer će konačno stati u red civilizovanih zemalja koje su taj posao počele raditi polovinom XIX vijeka.
"Više od sto godina najznačajnija južnoslovenska filološka imena bave se Crnom Gorom i njenim književno jezičkim nasljeđem. Po izlasku ove trotomne istorije crnogorske književnosti, naša književna baština je konačno dobila svoj opis, pri tom on ne zaostaje ni u čemu od ostalih nacionalnih književnosti”, kazao je on i najavio početak rada na četvrtom i petom tomu. Četvrti će se odnositi na međuratnu književnost, a peti na književnost od Drugog svjetskog rata pa do danas, rekao je Čirgić.
Akademik Radoslav Rotković je rekao da ovo djelo nije izazvalo nikakvu pažnju na Sajmu knjiga, ali ni u medijima
Mr Nela Savković Vukčević je istakla da “moramo imati svoju vrijednost da bismo priznali tuđu, a u tome nam je oslonac ova Istorija crnogorske književnosti”.
“Ona je priznanje našoj misli, kulturi, umjetnosti, jeziku. Istorija crnogorske književnosti je čin samopoštovanja. Ovo djelo će biti jaka inspiracija i za nova čitanja starih tekstova kao i za buduće pisce. Od ovog djela svojim obimom bila bi samo veća knjiga osporavanja, pustošenja i falsifikovanja crnogorskog jezika i književnosti ili 'Istorija besčašća' kako bi je Borhes nazvao” kazala je ona.
Zavjera tišine
Akademik Radoslav Rotković je rekao da ovo djelo nije izazvalo nikakvu pažnju na Sajmu knjiga, ali ni u medijima, koji će prije pokloniti pažnju u dnevniku “kamionu koji se prevrnuo u Bangladešu”. “
Da bismo mogli da pišemo Istoriju crnogorske književnosti, morali smo prvo da saznamo i shvatimo da imamo tu književnost”, kazao je akademik Rotković.
Bonus video:
