Ako pojedete 100 g paprike, zadovoljili ste 134 odsto svoje dnevne potrebe za vitaminom C! Paprika se koristi u ishrani već 5000 godina.
Iz centralne Latinske Amerike nam je brodom doplovila zahvaljujući Kolumbu, u 15.vijeku. Iz Evrope je dalje otputovala u Afriku i Aziju.
Opšta podjela je na slatku i ljutu. Možemo da ih podijelimo i po obliku ili boji (od zelene, preko žute i narandžaste do crvene, pa čak i ljubičaste). U zavisnosti od boje, variraju koncentracije vitamina i fitohemikalija (karotin, citrin, kapsaicin), koje su zaslužne za mnoga dobra djela u našem organizmu.
Paprika povoljno djeluje na bubrege, stomak, crijeva, mišiće, krvne sudove i imunološki sistem
U sastavu paprike najviše je vode (oko 90 odsto). Niska energetska vrijednost i bogatstvo minerala joj obezbjeđuju važno mjesto u dijetalnoj ishrani.
Najbogatija, pa samim tim i najkorisnija je svježa paprika. Prilikom pripreme ne treba odstraniti žilice, jer je u njima najveća koncentracija korisnih materija. Dobar igrač sa rezervne klupe za zimu je paprika iz turšije.
Obratićemo pažnju na fitohemikalije, one su nam možda najmanje bliske. Citrin koristi oboljelima od ateroskleroze, jer utiče na propustljivost i bolju elastičnost kapilara.
Betakarotin, samo da podsjetimo, osim što je provitamin A, ima ulogu snažnog antioksidanta. Kapsaicin je velika tajna ljekovitosti paprike. Njegova količina je obrnuto srazmjerna veličini ploda i prema toj količini dijelimo paprike na slatke i ljute (što ga je više, to je paprika ljuća).
On je analgetik, snižava nivo masnoća u krvi; djeluje na hormone bitne za regulaciju osjećaja sitosti, tako da je paprika pogodna za regulaciju tjelesne mase.
Podstiče produkciju toplote i zahvaljujući njemu, od paprike nam je toplo i prijatno. Rastvara krvneugr uške, pročišćava crijeva, pospješuje cirkulaciju i znojenje, čisti znojne žlijezde, uništava crijevne parazite i olakšava apsorpciju hranljivih materija.
Čili paprike, još preciznije cayenne papričice, kao i habanera papričice (oprez, jako ljuto!) prikupile su najviše kapsaicina od svih svojih „sestara“.
Zaključak: paprika povoljno djeluje na bubrege, stomak, crijeva, mišiće, krvne sudove i imunološki sistem.
Crvena paprika je posebno bogata fitohemikalijama, dobar je izvor vitamina K, mangana i molibdena, sadrži dva puta više minerala nego zelena i ima više vitamina A.
Ali, zelena paprika ima više vitamina C i B2 od crvene. Zato vam je moj savjet - razmišljajte u boji!
Galerija
Bonus video:
