Knjige s rokom trajanja su propast

Šandorf” je i prva književna agencija koja u inostranstvu zastupa pisce iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i čitave regije
0 komentar(a)
knjige, Foto: Shuterstock
knjige, Foto: Shuterstock
Ažurirano: 19.08.2012. 13:52h

Pisac i prevodilac Ivan Sršen nalazi se na čelu male, ali uspješne hrvatske izdavačke kuće “Šandorf” koja se može pohvaliti uspješnim izdanjima poput biografije Gabrijela Garsije Markesa autora Džeralda Martina, biografije Endija Vorhola od Sesil Gilbert, “Povijest gej i lezbijskog života i kulture” Roberta Oldriha, romana Damira Karakaša “Sjajno mjesto za nesreću”. “

Šandorf” je i prva književna agencija koja u inostranstvu zastupa pisce iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i čitave regije. Sršen je nedavno boravio u Crnoj Gori i nada se skoroj saradnji sa crnogorskim autorima.

“Šandorf” je do sada ostvario saradnju sa…

"Zastupamo dvadestak autora iz bivše Jugoslavije, ali neke za sva njihova djela, neke samo za neka a poneke, na primjer, za samo jednu njihovu knjigu, zavisi od dogovora koji smo s autorima postigli. Nastojimo od početka postaviti realne ciljeve, jer plasirati domaćeg pisca na strana knjiška tržišta nije nimalo lako.

Uspješno smo plasirali pisce poput Roberta Perišića, Olje Savičević-Ivančević, Damira Karakaša ili Srđana Valjarevića."

Nedavno ste boravili u Crnoj Gori. Je li na pomolu saradnja sa nekim od crnogorskih autora?

"Nažalost, za sada ne zastupamo nijednog crnogorskog autora. S Andrejem Nikolaidisom sam u kontaktu i može se reći da na neki način sarađujemo. Kada bih pronašao izdavača za neki od njegovih izvrsnih romana, svakako bih se potrudio pomoći da se od početnog interesa dođe i do potpisivanja konkretnog ugovora."

Koja su to inostrana tržišta kojima “Šandorf” plasira "svoje" autore?

"Sve zemlje regije, od zemalja ex-Yu (znači, ponekad se radi i o posredovanju između hrvatskog autora i srpskog izdavača te obratno, što nije najbolje rješenje ali, nažalost, kultrne veze izmeđuHrvatske i Srbije još uvijek nisu na zadovoljavajućem nivou koji bi omogućio nesmetanu distribuciju svih izdanja na oba tržišta) do Bugarske, Grčke i Rumunije, te nama tradicionalno najzanimljivija tržišta zapadne Evrope: Njemačka, Italija, Španija, Francuska i Velika Britanija.

Prošle godine probili smo se i kod američkih izdavača: njujorški izdavač “Seven Stories press” objavio je u aprilu ove godine knjigu Slavoja Žižeka i Borisa Gunjevića “Bog na mukama” (God in Pain), a sljedeće godine jedan odlični nezavisni izdavač objaviće američko izdanje nagrađenog romana Roberta Perišića “Naš čovjek na terenu”, čije je englesko izdanje izašlo za ovogodišnji Londonski sajam knjiga pod naslovom “Our Man in Iraq”".

Iako je “Šandorf” manja izvačka kuća, objavila je do sada naslove koji su bili "prekrupan" zalogaj za druge. Šta je presudno u izboru izdavača?

"Kvalitet naslova i njegova trajnost kod opšte, ali i specijalizirane publike. Gi Debor je napisao da je propast savremenog izdavaštva upravo u tome što, zbog diktata marketinga i prodaje, proizvodi knjige s određenim rokom trajanja."

Izdavačka produkcija “Šandorfa” ide u kom pravcu? Ko su autori sa kojima želite saradnju?

"Vrlo nam je važna naša biblioteka “Avantura” u kojoj objavljujemo pisce iz bivše Jugoslavije. Najviše nas zanima generacija pisaca koja je stasala nakon raspada bivše države i koja je bila prepuštena sama sebi i kreiranju vlastitog smjera, naravno, ne ugledajući se na preovladavajuće trendove mračnih devedesetih."

Kvalitetna produkcija u padu

Koliki i kakvi su danas apetiti čitalačke publike?

Činjenica da je izdavačka produkcija kvalitetne proze i publicistike u posljednje dvije godine u Hrvatskoj pala za gotovo 50% govori, pored podatka o propadanju malih i srednjih izdavača, i o sve slabijem interesu čitatelja za recentnu knjišku produkciju.

Treba biti svjestan da, u nedostatku novca, ljudi odlaze u knjižnice, kupuju po antikvarijatima, skidaju piratske knjige s interneta.

Književna čitalačka publika u Hrvatskoj odgojena je na relativno visokim kriterijima koje je postavila izuzetno plodna generacija mlađih autora posljednjih desetak godina i to je najvažniji zalog koji imamo za budućnost. Na publici je da čita, a na piscima da toj publici previše ne podilaze, ali da se od nje sasvim i ne udalje.

Bonus video: