Plan za Obod

Marina Abramović stiže u septembru da "odmrzne" Cetinje

"Kada sam čula da sam dobila Trinaestojulsku nagradu, reakcije su bile emotivne. Znala sam da ju je prije mene dobio Dado Đurić, tako da sam veoma počastovana i ponosna"
120 pregleda 11 komentar(a)
Ažurirano: 29.07.2012. 19:38h

Ministarstvo kulture Crne Gore je potpisalo ugovor sa Remom Kolhasom i čuvenom kompanijom OMA, koji će raditi na transformaciji hala bivšeg Oboda u umjetnički centar MACCO (Marina Abramović Community Center Obod ), rekla je "Vijestima" Marina Abramović, prema čijoj ideji i nastaje cijeli projekat "oživljavanja Cetinja".

Ona je kazala da je u toku izrada master plana koji će biti predstavljen ministru kulture Branislavu Mićunoviću i da će se nakon toga "sresti sa građanima Cetinja koje će upoznati sa projektom".

Kriza usporila plan

Abramović je najavila svoj dolazak u septembru, zajedno sa Remom Kolhasom i Šoei Šigematsuom, šefom njujorške kancelarije OMA kako bi završili planove za projekat.

MACCO, ili kako ga je Abramović nazvala "odmrzavanje Cetinja" je predstavljao Crnu Goru na prošlogodišnjem Bijenalu u Veneciji.

Od najave da će velika umjetnica definitivno predstavljati Crnu Goru (nakon skandala iz 1997. godine), do danas, MACCO je još u formi ideje i kreiranja, a na pitanje "Vijest" i koji su glavni problemi u realizaciji, ona je odgovorila "ne mislim da imamo glavni problem".

Želim da u Crnoj Gori zažive dobre ideje i da Cetinje postane savremeni centar umjetnosti

Ministarstvo kulture je ranije saopštilo da kontinuirano rade na ovom projektu, te da će se i cijena projekta kao i broj zaposlenih - angažovanih u organizaciji, biti poznati nakon izrade master plana.

Marina Abramović je kazala da ne zna koliko ljudi može biti zaposleno i da ne može procijeniti važnost MACCO-a za Cetinje"

"To bi trebalo da pitate Ministarstvo kulture. Ja doprinosim samo kreativnim idejama", rekla je ona.

Marina Abramović je uz crnogorske umjetnike Nataliju Vujošević i Iliju Šoškića, predstavljala Crnu Goru na planetarno najvažnijoj umjetničkoj manifestaciji, a njeno ime je obezbijedilo prisustvo velikih imena i na otvaranju crnogorskog Paviljona.

"Mislim da je došlo vrijeme da nakon prestanka proizvodnje u Obodu, zajedno odmrznemo Cetinje i spremna sam da dam svoj lični doprinos. Želim da u Crnoj Gori zažive dobre ideje i da Cetinje postane savremeni centar umjetnosti", najavila je početkom 2011. svjetska zvijezda performansa, ističući da će njen doprinos u realizaciji ovog projekta biti volonterski i zasnovan isključivo na njenoj želji da svojim imenom doprinese međunarodnoj afirmaciji i razvoju Crne Gore.

Višenamjenski centar MACCO Cetinje će, osim kulturnih, razviti i privredne i uslužne djelatnosti koje bi trebalo da doprinesu reanimaciji fabričkog kompleksa Obod i revitalizaciji Cetinja u cjelini, saopšteno je pred prošlogodišnje Bijenale.

Zaboravljeni skandal

Umjetnica koja decenijama suvereno vlada scenom svjetskog performansa je trebalo da predstavlja SRJ 1997. ali je crnogorsko rukovodstvo i Ministarstvo kulture na čijem se čelu tada nalazio Goran Rakočević u posljednjem času promijenilo odluku.

Republike su se naizmjenično smjenjivale na Bijenalima, a te 1997. godine je bio red da Crna Gora predloži umjetnika za Jugoslovenski paviljon. Tadašnji komesar, istoričar umjetnosti, Petar Ćuković je predložio Marinu Abramović, što je prvo bilo prihvaćeno, ali je kasnije, nikad objašnjenom odlukom, crnogorskih vlasti umjesto nje na Bijenale otišao Vojo Stanić.

Balkanski barok, 1997. Venecija

Rem Kolhas, koji će raditi na transformacijama Oboda, je jedan od najpoznatijih svjetskih arhitekata, a 2000. godine je dobio Prickerovu nagradu

"I dok je jugoslovenski paviljon zvrjao prazan, Marina Abramović je u centralnom privukla apsolutnu paznju, uz to, njen rad “Balkanski barok” dobio je veliku nagradu Bijenala Zlatni lav", zapisao je tada istoričar umjetnosti i likovni kritičar Jovan Despotović.

On je tada zapisao da osnovna ideja nagrađenog performansa “Balkanski barok” leži u njegovom snažnom antiratnom protestu, u estetičkom kriku umjetnice zbog krvavog razaranja jedne respektabilne evropske države.

Nakon 14 godina, Ministarstvo kulture je ponovo poziva, a ona dolazi sa projektom koji bi donio višestruku korist Crnoj Gori i Cetinju.

Crnogorski paviljon je u Veneciji prošle godine otvorio predsjednik Filip Vujanović, koji je tada kazao da je MACCO projektovan u sada napuštenoj fabrici frižidera “koja je kao proizvodni promašaj zamrznula razvojnu sudbinu prijestonog crnogorskog grada. Ukupna promašenost industrijskih ideja veliko prestoničko istorijsko bogatstvo Cetinja, u posleratnim decenijama upravo je produkovala u stanje zamrznutosti”.

Rem Kolhas, koji će raditi na transformacijama Oboda, je jedan od najpoznatijih svjetskih arhitekata, a 2000. godine je dobio Prickerovu nagradu.

Ipak, Crna Gora je ove godine Marini dodijelila najveće nacionalno priznanje - Trinaestojulsku nagradu za životno djelo, koja je ustanovljena prije tri godine a koju je prvi dobio Dado Đurić

"Kada sam čula da sam dobila Trinaestojulsku nagradu, moje reakcije su bile veoma emotivne. Znala sam da ju je prije mene dobio Dado Đurić, tako da sam veoma počastovana i ponosna što sam je primila", kazala je Marina Abramović "Vijestima".

Galerija