Simović: Odluka o izgradnji palionice je dobra namjera

Jedan od glavnih razloga za izgradnju objekata, a posebno palionice svijeća je taj što paljenjem svijeća stvara sloj čađi koji se taloži na freskama
152 pregleda 1 komentar(a)
Manastir Morača, Foto: Skyscrapercity.com
Manastir Morača, Foto: Skyscrapercity.com
Ažurirano: 12.07.2012. 09:41h

Smijenjena v. d. direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Snježana Simović tvrdi da su sve odluke koje su donijeli stručnjaci iz te institucije donesene u skladu sa Zakonom.

Simovićevu je prošle sedmice smijenila Vlada Crne Gore jer je u martu odobrila “nezakonitu izgradnju” palionice svijeća i suvenirnice u porti Manastira Morača.

Ona je “Vijestima” kazala da ne dovodi u pitanje odluku Vlade o njenom razrješenju, niti da je odobreni Projekat jedino ispravno rješenje, ali da ostaje pri tome da su ispoštovani konzervatorski uslovi.

"Važno je napomenuti da je konzervatorska saglasnost samo jedan od preduslova potrebnih za izdavanje građevinske dozvole"

Ministarstvo kulture je početkom mjeseca donijelo rješenje kojim je ukinuta odluka Uprave o izgradnji i naložilo da “ukloni nedostatke i obustavi izvođenje radova kojim se ugrožava ili dovodi u opasnost kulturno dobro... i vrati kulturno dobro u prvobitno stanje”.

Konzervatorska saglasnost jedan od preduslova

Simović je potpisala saglasnost za projekat prodavnice suvenira i palionice svijeća, čiji je investitor Manastir Morača, na osnovu Glavnog projekta. U obrazloženju odluke piše da je stručna služba pregledala dokumentaciju za izgradnju objekta, “u dijelu kojim se obezbjeđuje autentičnost i integritet kulturnog dobra i konstatovala da su planirane intervencije u skladu sa konzervatorskim principima, te da planirani radovi ni u kom slučaju ne predstavljaju intervencije koje bi vodile umanjenju zatečenih vrijednosti”.

Stručnjaci iz Ministarstva kuture ipak su drugačije vidjeli izgradnju objekata

Simović je objasnila da Uprava ne daje dozvolu za gradnju i da investitor njihovom odlukom nije razriješen obaveza prikupljanja neophodnih dozvola.

"Važno je napomenuti da je konzervatorska saglasnost samo jedan od preduslova potrebnih za izdavanje građevinske dozvole. Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije organ koji izdaje građevinske dozvole" kazala je Simović.

Stručnjaci iz Ministarstva kuture ipak su drugačije vidjeli izgradnju objekata i konstatovali da “problem kod Manastira Morača ne predstavlja postavljanje palionice svijeća, već gabariti objekta i njegov položaj koji ugrožava arhitektonske i ambijentalne vrijednosti kulturnog dobra, čime se krše osnovni principi Zakona o zaštiti kulturnih dobara”.

"Projekat bez konzervatorskih uslova"

Ministarstvo smatra da je Uprava nezakonito dala saglasnost i da je projekat rađen bez konzervatorskih uslova, bez posjedovanja Glavnog projekta, konzervatorske licence od strane angažovanih osoba i nadzora.

"Odluka je donesena u dobroj namjeri, u skladu sa važećim zakonima i propisima te u skladu sa konzervatorskim i etičkim principima"

Radovi na spornim objektima su “u fazi zaokruživanja grubih građevinskih radova”, ali je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na čelu sa novoizabranom v. d. direktoricom Ružicom Ivanović, pripremila Rješenje o obustavi radova i juče poslala stručni tim na teren, saopštilo je Ministarstvo.

Simović je kazala da i dalje smatra da je odluka Uprave ispravna “jer omogućava očuvanje značajnog segmenta osnovnih vrijednosti Manastira a stvaraju se uslovi da se zaustavi dalja šteta vezana za živopis”.

"Odluka je donesena u dobroj namjeri, u skladu sa važećim zakonima i propisima te u skladu sa konzervatorskim i etičkim principima. Konzervatorska saglasnost na Projekat je izdata iz razloga što je zadovoljen zakonski preduslov - projekat je usklađen sa konzervatorskim uslovima", rekla je ona.

Zaštita fresaka

Jedan od glavnih razloga za izgradnju objekata, a posebno palionice svijeća je taj što paljenjem svijeća stvara sloj čađi koji se taloži na freskama i živopisima a da je zbog blizine vode, opasnost od uništenja i devastacije još veća.

Ministarstvo smatra da nova palionica svojim “neprimjerenim položajem, gabaritom, izgledom i obradom neprimjereno se ističu u ukupnom izgledu objekta

Simović je “Vijestima” kazala da sama palionica svijeća, sa stručnog aspekta ne predstavlja problem.

"Objekat je skromnih dimenzija, rađen u skladu sa stručnim sugestijama datim od strane službe zaštite, po zahtjevu vlasnika čiju brigu za Manastir možemo ocijeniti jedino kao uzornu, ne predstavlja čin gaženja etičkih i stručnih principa. Izgradnjom objekta sačuvane su osnovne vrijednosti kulturnog dobra Manastir Morača.

Spriječena je dalja šteta po živopis koji nanosi dim i povećana vlažnost vazduha, a promišljenim odabirom mikrolokacije novog objekta sačuvana je prvobitna prostorna organizacija arhitektonskih elemenata unutar manastirskog kompleksa", kazala je Simović.

Devastacija objekta

Ministarstvo kulture pak smatra da nova palionica svojim “neprimjerenim položajem, gabaritom, izgledom i obradom neprimjereno se ističu u ukupnom izgledu objekta i izrađuju uz fasadu crkve ili u njenoj neposrednoj blizini, što je sa stručnog aspekta, ocijeneno kao devastacija”.

"Posebno je važno napomenuti da se ne radi o izgradnji novog zida, nego o obnovi kamenog zida koji je postojao na istom mjestu"

"Kao rješenje, predloženo je postavljanje mobilnih palionica, koje bi, prema potrebama, bile instalirane na lokaciji koja ne ugrožava arhitektonske i ambijentalne vrijednosti kulturnog dobra", saopštilo je Ministarstvo.

Nasuprot tome, Simović kaže da je sačuvan prostorni razmještaj i da je zbog toga palionica pozicionirana uz kameni zid koji odvaja manastirsku portu od groblja.

"Posebno je važno napomenuti da se ne radi o izgradnji novog zida, nego o obnovi kamenog zida koji je postojao na istom mjestu, što se uostalom može vidjeti sa starih fotografija. Objekat pozicioniran uz obnovljeni ogradni zid, a kao materijal se koristi patinirani kamen, kanalica i kvalitetna drvena građa", rekla je ona.

U centru pažnje zbog hidroelektrane

Manastir Morača je 2010. godinje tokom javne kampanje protiv izgradnje hidroelektrana na Morači bio u centru pažnje upravo zbog očuvanja kulturno-istorijskih vrijednosti, jer bi nakon izgradnje HE Andrijevo, blizina vode i promjena okoline ugrozila manastir.

Simović je tada kazala da je potpuno neprihvatljivo rješenje kod kojeg maksimalna visinska kota brane akumulacionog jezera (normalni uspor brane) za HE „Andrijevo“ iznosi 285 mnm.

Ovo rješenje je podrazumijevalo formiranje akumulacionog jezera u neposrednoj blizini Manastira Morača, a to bi bez sumnje izuzetno nepovoljno uticalo na ovo kulturno dobro sa više aspekata.

Bonus video: