Pojam “impkatiran” označava pojavu neizniklosti zuba zbog nekog razloga i opisuje zub koji se nalazi u cjelosti u kosti. Ovaj termin treba razlikovati od pojma “neiznikao” koji takođe označava prisustvo zuba u kosti ali, za razliku od impaktiranog, ovaj zub će se vremenom pojaviti u ustima.
Najčešći razlozi za impakciju zuba su: nedostatak prostora u zubnom luku, nepravilan položaj zubne klice i postojanje prepreka (npr. tumori, ciste). Učestalost impaktiranih zuba u opštoj populaciji iznosi oko 15%. Učestalost po polovima je ista za donje dok je impakcija gornjih umnjaka dva puta češća kod žena.
Naglašavam da nijesu svi impaktirani umnjaci indikovani za vađenje. Procjena da li jedan impaktirani umnjak treba izvaditi zavisi od nekoliko faktora. Ukoliko stvara ili se procjenjuje da će u budućnosti stvarati probleme, onda je takav umnjak indikovan za vađenje. Sa druge strane, ako se vidi da je umnjak duboko u kosti i da za života pacijenta neće praviti probleme, takav zub je najbolje ne dirati.
Takođe i starost pacijenta igra važnu ulogu u odlučivanju. Tako će duboko impaktiran umnjak imati mnogo veće šanse da pravi probleme kod 20-godišnjaka nego kod 60-godišnjaka.
Operacija uklanjanja impaktiranih umnjaka predstavlja najčešću intervenciju u oralnoj hirurgiji. Iako se radi rutinski, dužina i težina operacije se ne može generalizovati i zavise od osobe do osobe.
Od komplikacija najčešće se nakon intervencije javljaju: otok, bol u rani, trizmus i infekcija. Otok se najbolje sprečava davanjem injekcije kortikosteroida neposredno nakon intervencije. Pored ove početne, doza se može ponoviti i u dva naredna dana.
Bol u rani se javlja u nekih 3-20% slučajeva. Istraživanja su pokazala da preoperativno ispiranje usta hlorheksidinom smanjuje ovu pojavu za čak 50%. Ovaj simptom najčešće traje od 4 do 10 dana i liječi se simptomatski (postavljanjem lijeka koji smanjuje bol).
Trizmus označava otežano otvaranje usta. Iako rijetka i ova pojava se prevenira injekcijom kortikosteroida. Infekcija se javlja izuzetno rijetko (1,7-2,7%) i najčešće je posljedica loše očišćene rane nakon završene intervencije. Od ovog procenta veoma mali broj slučajeva zahtijeva hospitalizaciju.
Veoma važna napomena. Naučno je dokazano da preventivna upotreba antibiotika neće umanjiti pojavu nijedne od ovih komplikacija (čak ni infekcije). Zbog toga je bezrazložna upotreba antibiotika krajnje nepotrebna i nepoželjna. Ovim postupkom možete samo dovesti do stvaranja alergije, otpornosti bakterija i stomačnih problema.
(www.mojstomatolog.net)
Bonus video:
