ŠKRGUTANJE ZUBIMA

Bruksizam: Najčešći poremećaj sna

Kako se bruksizam najčešće javlja u toku sna, samim tim često niste ni svjesni da imate problem sa škrgutanjem zuba.
128 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 04.06.2012. 16:24h

Bruksizam je pojava koja se karakteriše stiskanjem i škrgutanjem zuba. To je zapravo abnormalna oralna aktivnost koja se dešava većini ljudi u nekom periodu njihovog života.

Iako se ova aktivnost može nesvjesno dešavati kako tokom dana tako i tokom noći, najčešće se dešava u toku sna i predstavlja najčešći poremećaj sna. Bruksizam se javlja u svim uzrastima, ali se najčešće javlja kod djece i gubi se do perioda adolescencije.

Bruksizam može biti u blažoj formi i tada ne zahtijeva liječenje.

Međutim, često može biti težeg oblika, kada dovodi do problema sa zubima, viličnim zglobom i glavoboljama.

Uzrok ove pojave se sa sigurnošću ne može još utvrditi. Pretpostavka je da bruksizam mogu izazvati brojni faktori, od alergijskih reakcija, preko trauma (saobraćajne nezgode), do povećanog stresa ili napetosti.

Neka medicinska stanja mogu biti okidač za nastanak bruksizma kao što su: digestivna oboljenja, anksioznost i hipermiotonija usljed konzumacije amfetamina.

Kako se bruksizam najčešće javlja u toku sna, samim tim često niste ni svjesni da imate problem sa škrgutanjem zuba. Zbog toga je najbolje znati koji su to znaci bruksizma, kako biste ga na vrijeme prepoznali. To su: napetost, bol i/ili zujanje u uvu, osjetljivost zuba na toplo, hladno i slatko, otečeni i/ili bolni zglobovi, povlačenje desni, bol u mišićima za žvakanje, hroničan bol u predjelu lica, glavobolja i nesanica.

Ukoliko se ovi simptomi ne primijete odmah, bruksizam može dovesti do abrazije zuba kao i do problema sa viličnim zglobom. U nekim slučajevima abrazija zuba može dovesti do gubitka čak i do polovine krune zuba.

Kada se već jednom ustanovi ova pojava, liječenje ide u dva pravca: smirivanje simptoma (bol i otok) i uklanjanje uzroka (kad god je to moguće). Bol i otok se mogu smanjiti aplikovanjem hladnih obloga na mišiće i zglob.

Treba izbjegavati tvrdu hranu (bademi, bomboni i sl.), piti dosta vode i masirati vilicu, glavu i vrat. Veoma je bitno smanjiti napetost, dosta spavati i izbjegavati stresne situacije.

U cilju prevencije oštećenja zuba, pacijentima se izrađuju splintovi, tj. štitnici. Oni se postavljaju ili na gornje ili na donje zube i onemogućavaju direktan kontakt zuba obje vilice.

Međutim, istraživanja su pokazala da ovi splintovi nisu najidealnije rješenje.

Šta više, neki autori navode da dugoročna upotreba ovih aparata može dovesti do još većih poremećaja. Zbog toga ovi štitnici treba da se koriste uz redovne kontrole stomatologa.

(www.mojstomatolog.net)

Preporučujemo za Vas