Hiperaktivnost: Svakodnevno pomagati djetetu

Djeca sa dijagnozom ADHD sindroma nijesu u mogućnosti da primijete i zapamte detalje, sprovedu dati nalog do kraja, da drže pažnju na određenom zadatku
184 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 14.04.2012. 18:28h

Poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću (ADHD) javlja se kod djece predškolskog ili ranog školskog uzrasta, epidemiološki podaci govore da 4-6 odsto opšte populacije ima taj sindrom, a da 60-70 odsto djece zadržava simptome ADHD i u toku perioda puberteta, ali i kasnije u toku života, kaže u razgovoru za “Vijesti” psiholog Lidija Mirković.

Na pitanje kakve posljedice sindrom može imati po školovanje, Mirković kaže kako je jedan od osnovnih ometajućih faktora na proces učenja upravo nedostatak pažnje

“Sve češće smo svjedoci da se kod roditelja, ali i kod nekih stručnjaka odomaćio izraz 'hiperaktivno dijete'. On se, prije svega, neadekvatno koristi kako bi se opisala djeca koja su nestašna, imaju pojačanu motoričnost, aktvnija su”, kaže Mirković.

Djeca sa dijagnozom ADHD sindroma nijesu u mogućnosti da primijete i zapamte detalje, sprovedu dati nalog do kraja, da drže pažnju na određenom zadatku, ne obraćaju pažnju na greške, ne odazivaju se na direktno obraćanje, da zaboravljaju važne napomene, često su uznemirena, vrpolje se, trapava su, često trče ili se pentraju, otežano prekidaju aktivnost koja je u toku itd.

Na pitanje kakve posljedice sindrom može imati po školovanje, Mirković kaže kako je jedan od osnovnih ometajućih faktora na proces učenja upravo nedostatak pažnje.

“Sadržaje koji se uče dijete sa tim sindromom obrađuje na površnom nivou i brzo odustaje od traganja za rješenjem”, ističe Mirković.

Kaže da zbog impulsivnosti dijete nije u stanju da sačeka red u određenim aktivnostima, niti ima adekvatnu kontrolu nad svojim reakcijama na dati stimulus.

“Nije u mogućnosti da odlaže zadovoljenje svojih potreba. Sve navedene činjenice u velikoj mjeri ometaju proces učenja, što na starijem uzrastu može uticati na razvoj osjećaja nesigunosti i neadekvatnosti, pa čak i nekih drugih oblika patologije”, kaže Mirković.

Kada su u pitanju savjeti za roditelje čija djeca imaju ovaj sindrom, Lidija kaže da roditelji treba da shvate da njihovo dijete nije bezobrazno, već ima problem, treba da se informišu o tome šta je ADHD, treba ignorisati neodgovarajuća ponašanja, pogotovo ako su u vezi sa nepažnjom, nespretnošću ili sa ciljem privlačenja pažnje.

Sve češće smo svjedoci da se kod roditelja, ali i kod nekih stručnjaka odomaćio izraz 'hiperaktivno dijete'

Navodi kako roditelji treba da sarađuju sa vrtićem, školom u koju dijete ide i da prate njegov plan i program, da organizuju vrijeme van škole do detalja, jer višak neorganizovanog vremena, povećava vjerovatnoću da će se pojaviti simptomi ADHD.

“Roditelji treba da pomognu djetetu u obavljanju zadatih aktivnosti. Treba da ga nagrade za svaki uspješno obavljen zadatak ili pohvalu koju dobije od nastavnika”, savjetuje Mirković.

Galerija

Bonus video: