Ove psihičke probleme ne smijete zanemariti

Ukoliko se poremećaji sna javljaju češće od jednom ili dva puta nedjeljno, a ljekar ne može da utvrdi bilo kakav fizički uzrok, najčešće je riječ o anksioznosti ili depresiji.
634 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 04.04.2012. 13:14h

Neki naoko psihički simptomi mogu da budu posljedica fizičkih problema, a moguća je i obrnuta situacija. Ukoliko vas muči neki od navedenih simptoma, obavezno posjetite ljekara.

"U ljudskoj prirodi je i loše raspoloženje, tuga ili tjeskoba. Osjećate li ih i vi, to automatski ne znači da imate psihičke probleme", kaže Čarls Gudstajn, profesor psihijatrije na Njujorškom Univerzitetu.

"Ključno je koliko često se tako loše osjećate, koliko vam je teško i koliko dugo to traje. Od toga zavisi da li je vaše stanje ozbiljno', kaže Ebi Aronovic, direktorka SelfHelpDirectives.com.

Postoje simptomi koje ne smijemo da zanemarimo, a ako vas muči i samo jedan od dolje navedenih, popričajte s ljekarom kako biste utvrdili da li je reč o fizičkom ili psihičkom problemu.

Poremećaji sna

Ako spavate više ili manje nego što je to uobičajeno, ne možete da zaspite ili se budite poslije samo nekoliko sati, pa ne možete opet da zaspite, stručnjaci smatraju da se u vašem životu vjerovatno naziru teži emocionalni problemi. Ukoliko se poremećaji sna javljaju češće od jednom ili dva puta nedjeljno, a ljekar ne može da utvrdi bilo kakav fizički uzrok, najčešće je riječ o anksioznosti ili depresiji.

Dramatične promjene težine i poremećaji ishrane

Ako ste se naglo ugojili ili smršali prečesto razmišljate o hrani ili vam se ona gadi, sve to može da bude posljedica emocionalne uznemirenosti. Neprestana zaokupljenost hranom, težinom i svojim izgledom crpi energiju iz drugih područja u vašem životu. Žene i mlade djevojke koje uz apetit izgube i menstruaciju, treba odmah da posjete ljekara. Dr Gudstajn ističe da je gubitak apetita jedan od jasnijih znakova depresije.

Neobjašnjivi fizički problemi

Ako je s vama fizički sve u redu, a to su vam potvrdili i specijalisti, možda je riječ o psihosomatskim problemima. Um nam tako signalizira da je pod velikim stresom. Emocionalna uznemirenost često se manifestuje kao glavobolja, uznemirenost želuca, zatvor i hronična bol – posebno leđa.

Slabija kontrola i napadi bijesa

Mirni ste dok ste sami, ali često eksplodirate ako komunicirate s bračnim drugom, djecom, prijateljima ili kolegama? Možda ste pregorjeli od stresa, što je nezdravo i za um i za tijelo, a ne uživaju ni ljudi oko vas.

"To što nemaju kontrolu nad bijesom je opasna stvar. A to što se osjećaju dobro dok su sami, uljuljkava ih u pogrešno mišljenje da je sve pod kontrolom. Ljutnja se javlja samo kad dođe do interakcije s drugima, pa je vrlo lako okriviti druge ljude za simptome koji proizlaze iz vaše psihe", kaže Ene Kalajian, profesorka psihologije na Fordam Univerzitetu u Njojorku.

Ako vam ljudi iz vaše okoline često kažu da treba da se smirite ili pripaziti na temperament, vrijeme je da se dublje zamislite i potražite pomoć.

Opsesivno-kompulsivno ponašanje

Često perete ruke ili imate potrebu da to radite iako ne postoji opravdan razlog? Sve se manje zabavljate jer se stalno brinete da će se dogoditi nešto loše? Treba vam mnogo vremena da izađete iz kuće jer se stalno zaustavljate obavljajući seriju rituala kao što su na primjer dodirivanje stvari ili provjeravanje instalacija, električnih uređaja i brava? Ako je tako, u vašem životu očito ima previše anksioznosti da biste s tim mogli da se nosite sami.

"Opsesije su misli koje se ponavljaju, podsjećaju na brige, a prati ih tjeskoba. Kompulzije su radnje kojima želimo da se riješimo opsesije. A ponekad, kad je um preopterećen opsesijama, a dan prepun kompulzivnih radnji, život je izmakao kontroli zbog anksioznosti i kontraproduktivnih rituala", kaže Aronovic.

Hronični umor i nedostatak energije

"Ako tijelo ne može da se nosi s uznemirujućim mislima, funkcije polako počinju da otkazuju. A to se često manifestuje kao osjećaj velikog umora", kaže Kalajian. Dr Gudstajn dodaje da osećaj umora zbog kog ne možete da obavljate ni stvari koje ste nekad voljeli može biti znak emocionalne uznemirenosti i depresije. Prije ovog zaključka treba da eliminišete fizičke uzroke umora.

Problemi sa pamćenjem

Mnogo toga može da ometa pamćenje, od hormonalnih promjena menopauze, preopterećenosti poslom, do neispavanosti. Međutim, slabije pamćenje može da bude i posljedica stresa ili reakcija na traumatsko iskustvo, pa i bolesti kao što je Alchajmer. Kako da znate što je po srijedi?

"Prije svega treba da uradite sistematski pregled kako biste odbacili fizičke razloge", kaže Kalajian. Ukoliko je sve u redu, iza zaboravnosti može da se krije depresija, trauma ili neko drugo uznemirujuće mentalno stanje.

Izbjegavate društvene aktivnosti

Nekada ste voljeli da idete s prijateljima u bioskop, a sad ne? Na poslu se još i držite, ali čim stignete kući morate da legnete u krevet i zaboravite na sve, pa čak i sanjarite. Odbijate pozive za druženje jer se jednostavno mnogo bolje osjećate kod kuće? Stručnjaci smatraju da je sve to mogući znak da ste postali psihički nestabilni.

"Bilo kakva značajna promjena u vašem odnosu prema društvu može da ukazuje na preopterećenje ili neke druge emocionalne probleme", kaže Kalajian. Dr. Aronovic dodaje: "Ako su fobije i strahovi od nekih mjesta ili događanja prepreka da biste radili ono što želite, tjeskoba je očito preuzela kontrolu nad vašim životom".

Više ne uživate u seksu

Seks vam više nije tako važan niti uživate kao nekad? Volite svog supružnika, ali jednostavno ne želite da vodite ljubav? Ako je fizički s vama sve u redu, možda je riječ o depresiji ili hroničnoj anksioznosti.

Smanjena seksualna želja i nemogućnost da osjećate radost može da bude znak emocionalnih problema. Stručnjaci napominju da ova tjeskoba uopšte ne mora da ima veze s partnerom, nego daleko češće dolazi iz sasvim drugog područja života.

Promjene raspoloženja i nepredvidivo ponašanje

Ukoliko ovo nepredvidivo ponašanje i raspoloženje primeti više osoba, vreme je da se preispitate. Možda se vama čini da je sve po starom, ali kod psihičkih problema posebno je važno da slušate i mišljenje ljudi oko vas, posebno mišljenje najboljih prijatelja i članova porodice, piše Magazin.

Galerija

Bonus video: