UnderhillFest, međunarodni festival dugometražnog dokumentarnog filma koji se već tri godine održava u Podogrici, u fazi je konačne selekcije filmova koji će biti prikazivani početkom juna, za kada je planirano otvaranje.
Direktorica i jedan od selektora festivala producentkinja Anđelka Nenezić, kazala je “Vijestima” da već godinu dana traje potraga i selekcija filmova koji će se prikazati.
UnderhillFest, ove godine nije prošao na konkursu za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, a direktorica festivala je kazala da ta manifestacija ne zavisi isključivo od volje države ili određene kompanije sl.
"UnderhillFest se organizuje sa velikim entuzijazmom i ljubavlju, tako da novac ako dođe, dobro je došao. Imamo veliku podršku crnogorskih medija, publike i potencijalnih prijatelja festivala. Više novca podrazumijeva više gostiju, reditelja, predavača, bez kojih bi se sveo samo na prikazivanje filmova, a to onda ne bi bio festival. Na kvalitet filmova koje prikazujemo novac ne utiče. Nekako ga za to uvijek nađemo. Program je nešto sto nam je najvažnije. Prošle godine smo imali sjajnu saradnju sa Telekomom i vjerujem da će se nastaviti i ove godine”, kazala je ona.
Nenezić kaže da za državu postoje značajniji festivali, a da njihov ne zavisi od nje ili neke institucije.
"Kakva god da je situacija sa finansiranjem, važno je da postoje autori koji hoće snimiti film i koji imaju snage izboriti se za njegovu realizaciju i život poslije premijere", kazala je Nenezić
Sada će biti isto da li ste ribolovačko društvo i udruženje ljubitelja boćanja ili organizacija koja se bavi kulturnim osmišljavanjem života u Crnoj Gori... Vidjećemo ovog proljeća kako će festivali i manifestacije organizovane od NVO opstati. I taj sad zajednički konkurs će biti nakon proljeća ili ljeta, tako da ova 2012. za NVO će stvarno biti majanska.
Na adresu Underhill Festa do sada je stiglo oko 200 filmova iz cijelog svijeta, iz Crne Gore nijedan, a mnogo iz Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije. Nenezić je kazala da je najvažniji entuzijazam nekog reditelja.
"Kakva god da je situacija sa finansiranjem, važno je da postoje autori koji hoće snimiti film i koji imaju snage izboriti se za njegovu realizaciju i život poslije premijere", kazala je Nenezić.
Slaba produkcija se opravdava finansijskom krizom, ali Anđelka Nenezić smatra da “novca ima toliko koliko ima”.
- Naravno, ne dovoljno. Ne možemo reći da novca nema uopšte i da se filmovi ne snimaju. Mislim da se ne treba oslanjati samo na državni novac. Pare ne smiju biti prepreka, ili makar ne glavna prepreka. Mislim da su veći problem autori koji nemaju ideja ili misle da je bez velikog novca ne mogu realizovati. Ako imate ideju i za nju se čvrsto držite, tj. ona za vas, snimićete film, pa neka bude kratak ili dugačak, pa neka realizacija traje duže - kazala je ona.
Ona je objasnila da je UnderhillFest počeo ni iz čega - našli su filmove, za neke platili licencu, neke ne, obezbijedili platno, projektor i stolice.
“Bilo je naporno, ali mnogo više zabavno. Znate kako je kad treba svaki dan `sklopiti` i `rasklopiti` bioskop! “, rekla je ona. Festival je i koncipiran da bude van institucija “i tu će i ostati”, osim mogućih gostovanja, kao što je to bilo prošle godine sa KIC-om.
Prošlogodišnja selekcija je prema njenim riječima bila veoma dobra, sa nekoliko dobitnika značajnih evropskih nagrada, pa čak i jednim koji je bio u trci za Oskara, “Wasteland”, engleske autorke Lusi Voker.
Birokratija na cijeni
Festival dugometražnog dokumentarnog filma ove godine nije prošao na konkursu Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. Nenezić je kazala da su im iz te Komisije odgovorili: “Sredstva je dobio mali broj organizacija”.
"Ali po više, vjerovatno. Ovo je možda već političko pitanje ili pitanje korupcije, koliko sam ja čula o tom konkursu i 'ljudski' raspodijeljenim sredstvima. I nekako to ne doživljavamo kao neuspjeh ili pokazatelj da projekat UndehillFest nije zaslužio sredstva od igara na sreću. Po meni je problematično, da ljudima u Komisiji nije stalo koliko je jedan događaj zavrijedio pažnju publike, koji su mu afiniteti, koliko je prepoznat van Crne Gore.
Najvažnija je i dalje birokratija. Uredno podnesen projekat, umnožen u pet primjeraka", rekla je ona.
Zašto nema dokumentaraca?
"Crna Gora je i bila i dalje je poznata po čuvenim dokumentaristima kao sto su Živko Nikolić, Momir Matović, Vlado Perović, čiji filmovi putuju po svijetu. Spomenula sam neke, a od početka 20. vijeka naovamo, tj. od samih početaka kinematografije u Crnoj Gori bilo ih je jako puno.
Upravo to je pitanje koje i mene kao selektora i muči... Zašto se mnogo više dokumentaraca ne snimi godišnje u Crnoj Gori?
Ona je kazala da je UnderhillFest zbog toga osmislio i edukativni dio programa kako bi se motivisali i informisali autori kako sa malo novca snimiti dokumentarni film.
"Mislim da će publiku i nas selektore i organizatore UnderhillFesta najviše razočarati, što ovogodišnje izdanje neće imati crnogorski dokumentarni film u svom programu. Ako imate predlog ili imate dokumentarni film u trajanju dužem od 30 minuta, pošaljite nam film na adresu festivala: UnderhillFest, Njegoševa 34, Podgorica ili nas kontaktirajte, office@underhillfest.me, www.underhillfest.me.
Bonus video:
