MADAM BATERFLAJ

Na premijeri izviždana, danas jedna od najpopularnijih

Kompozitor je znao da mu u svijetu opere ne nedostaje neprijatelja, pa je zbog toga na operi Madam Baterflaj radio u najvećoj tajnosti
107 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 07.03.2012. 14:22h

Praizvedba opere "Madam Baterflaj" prije 108 godina - 17. februara 1904. u milanskoj Skali - pretvorila se u jedan od najgromoglasnijih skandala u istoriji opere: neprihvatanje publike bilo je očito, do te mjere da je kompozitor Đakomo Pučini odlučio da je povuče sa repertoara, piše Jutarnji, hr.

Kompozitor je znao da mu u svijetu opere ne nedostaje neprijatelja, pa je zbog toga na operi Madam Baterflaj radio u najvećoj tajnosti. Pjevačima nije bilo dozvoljeno da nose tekstove kući, a niko ko nije direktno radio na djelu nije smio da prisustvuje probama.

Kritičarima nije bilo dopušteno da budu na generalnoj probi koja je bila otvorena za publiku, pa su praizvedbu dočekali vidno ljuti na njega.

Dan poslije Pučini je izjavio - "Ova praizvedba bila je jedan dobro pripremljen danteovski pakao"

Neki uticajni kritičari su čak spriječili objavljivanje najave u novinama za koje rade. Pri samom izvođenju Tito Rikordi, koji je bio zadužen za scenografiju, došao je na blistavu ideju da u dragom činu neki članovi hora, skriveni na strateški raspoređenim položajima u dvorani, imitiraju zvižduk ptica.

Tu su im se pridružili gledaoci njakanjem, lajanjem i rzanjem.

Danteovski pakao

Zavjera, koje se Pučini bojao, bila je servirana. Svi su znali da je sopranistkinja Rosina Storkjo, koja je pjevala naslovnu ulogu, u vezi sa dirigentom Arturom Toskaninijem. U trenutku kada joj je promaja podigla kimono, neko iz publike je viknuo "Dijete je Toskaninijevo!"

Dan poslije Pučini je izjavio: "Ova praizvedba bila je jedan dobro pripremljen danteovski pakao. Ti ljudožderi nisu slušali ni jednu jedinu notu. Koja horda ludaka opijenih mržnjom!" Ukratko, to je bio fijasko.

Muzikolozi smatraju da su razlozi za taj fijasko isti kao i Verdijeve "La Traviate".

Uz male promjene Madam Baterflaj je izvedena u maju u Breši, sa puno većim uspjehom

Sličnosti su brojne. U obje opere glavna junakinja - Violeta odnosno Baterflaj - živi grcajući u siromaštvu i osuđena na prostituciju, no nije zbog toga nesposobna i da voli.

Taj koncept je suprotan čistoti i lirici koje su svojstvene romantizmu. Kad tome dodamo i frontalni sudar sa moralom tog vremena, jasno je zašto je rafinirana milanska publika odbila obje opere i osudila ih na neuspjeh, ali on je bio samo privremen. Njihov izuzetan kvalitet ih i dan-danas smješta među miljenice publike.

Uz male promjene Madam Baterflaj je izvedena u maju u Breši, sa puno većim uspjehom. Pučini uvodi značajne promjene prije nego će opera ponovo predstaviti 1905. u londonskom Covent Gardenu, pa opet prije premijere u pariškoj Operi u decembru 1906. Tek 1907. verzija postaje konačna.

Posljednih 100 godina Madam Baterflaj je jedna od najpopularnijih i najizvođenijih opera, što pokazuje koliko je Pučini bio u pravu - a koliko su kritičari i snobovi u Skali griješili kada su je izviždali.