U PRODUKCIJI CENTRA ZA KULTURU TIVAT

Kotorski Misal na velikom platnu

Objasnila je da je ovaj neprocjenljivo vrijedni manuskript pisan tzv. beneventanom, pismom nastalim u 8.vijeku u italijanskom manastiru Monte Kasino, a koje je korišteno do 13.vijeka
126 pregleda 1 komentar(a)
Lenka blehova Čelebić, Foto: Siniša Luković
Lenka blehova Čelebić, Foto: Siniša Luković
Ažurirano: 05.04.2019. 00:05h

Centar za kulturu Tivat producent je novog dokumentarno-igranog filma „Kotorski Misal“ autora dr Lenke i dr Gojka Čelebića, čije je snimanje već počelo u Njemačkoj i Češkoj.

Film se radi u maniru BBC-jeve izrade dokumentaraca sa igranim segmentima koje gledaocima treba da uspješnije dočaraju duh prošlih vremena i teme koju reditej obrađuje, trajaće pedesetak minuta i premijerno će publici biti predstavljen tokom avgusta u Tivtu. To je saopšteno juče na konferenciji za medije u Tivtu, na kojoj je detaljno predstavljena najnovija, peta dokumentarno-filmska produkcija tivatskog CZK.

„Kotorski Misal (Misal Sv. Jakova od Lođe)” jedna je od najstarijih knjiga, koje su bile u upotrebi na tlu današnje Crne Gore, izvjesno počev od XII vijeka (prije 1200.godine). Ova knjiga, na 348 rukopisnih stranica, sa iluminacijama vanredne ljepote, svojom tematikom, značajem, epohom, i savremenim naučno-kulturnim vrednovanjem, pripada svjetskoj kulturi”, kazala je dr Lenka Blehova-Čelebić.

Objasnila je da je ovaj neprocjenljivo vrijedni manuskript pisan tzv. beneventanom, pismom nastalim u 8.vijeku u italijanskom manastiru Monte Kasino, a koje je korišteno do 13.vijeka, prvenstveno u južnoj Italiji. Dr Blehova-Čelebić koja intenzivno proučava Kotorski Misal što se čuva u berlinskoj biblioteci gdje je pod još precizno neutvrđenim okolnostima ovaj neprocjenljivo vrijedan pisani spomenik kulturne baštine Crne Gore dospio 1930, kaže da je ovaj manuskript vjerovatno nastao u čuvenom skriptoriju u Bariju, najvjerovatnije po narudžbi Kotorske biskupije koja je dugo vjekova bila sufraganska u odnosu na Barijsku nadbiskupiju.

“Od Kotorana je, na stranicama Misala, lično su pomenuto 143 imena - uglavnom slovenska, a manuskript sadrži i podatke o društvenim, vjerskim i političkim prilikama srednjovjekovne epohe na prostoru današnje Crne Gore. Pored ostalih i njemu se nalazi i ime i datum smrti viteza Bertrama, bliskog saradnika Roberta Karla Anžujskog koji je kao ugarski kralj, bio i gospodar Kotora. Kako je Bertram dospio u Kotor mi ne znamo, ali vjerovatno pošto je za njega u kotorskoj katedrali služena misa-zadušnica, on je ovdje ili umro ili je bio kotorskog porijekla, ali to još ne možemo dokazati”, istakla je Blehova-Čelebić.

Ona je prvi naučnik i paleograf, koji je raščitao ovaj rukopis i naučno mu utvrdio karakter i značaj, oko dvjesta godina nakon što je Kotorski Misal iznijet iz naše zemlje - pretpostavlja se počekom 19. vijeka. Istakla je da je Kotorski Misal najstariji sačuvani liturgijski rukopis sa naših prostora, stariji čak i od čuvenog Dubrovačkog Misala koji se kao i veći broj drugih vrijednih srednjevjekovnih spisa sa ovih prostora, čuva u Oksfordu. Kotorski Misal pisan na pergamentu, prema riječlima Blehove-Čelebić osim što je izuzetno važan za istoriju crkve, predstavlja i veoma vrijedan dokumnet o načinu života srednjovjekovnog i nacionalno veoma šarolikog društva u Kotoru, upućenog na more i pomorsku trgovinu.

Dr Gojko Čelebić koji o istraživanjima i istorijatu Kotorskog Misala pravi dokumenari film, kaže da je dio materijala već snimio u Berlinu, Hajldebergu, Jeni, Vajmaru i Terezinu, kaže da je po mišljenju nekih njemačkih stručnjaka, Kotorski Misal možda i stariji od najstarijeg poznatog sačuvanog pisanog spomenika sa područlja Crne Gore - Ljetopisa popa Dukljanina.

“Ova neprocjenljivo lijepa i vrijedna knjiga je putovala decenijama, a možda i stotinama godina odavde do Njemačke gdje je ona na sreću svih nas, sačuvana”, istakao je Čelebić, dodajući da je manuskript kakav je Kotorski Misal, “najviši oblik kulture jer govori u ime živog čovjeka koji ga je stvorio, a obraća se takođe živom čovjeku”.