SAJAM KNJIGA

Crnogorski izdavači bez dogovora pred odlazak u Lajpcig

Ove godine će Crna Gora imati svoj izložbeni prostor, a publici će se predstaviti Andrej Nikolaidis i Pavle Goranovi
0 komentar(a)
Ažurirano: 27.03.2019. 16:15h

Na predstojećem velikom Sajmu knjiga koji se održava u Lajpcigu, Crna Gora će prvi put imati štand, ma kojem će biti izložene knjige članova Društvo crnogorskih izdavača (DCI), a producent je Centralna narodna biblioteka “Đurđe Crnojević”.

Sajamskoj publici u Lajpcigu biće predstavljene publikacije kuća koje su članovi tog udruženja: CDNK, OKF, Plime, Instituta za crnogorski jezik i književnost, DANU, Matice crnogorske, Knjižare „Karver“, Asocijacije „Ulqini“, Almanaha, Pobjede, Dignitasa i CNB „Đurđe Crnojević“.

Pored Društva crnogorskih izdavača, u Crnoj Gori postoje još dva, Savez izdavača i knjižara Crne Gore i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore. Djela koja su objavili izdavači tih kuća neće biti predstavljena na crnogorskom štandu, jer se, prema riječima Dragice Milić, pomoćnice ministra kulture, nisu ni prijavili za učešće.

Ministarstvo nije krovna institucija koja kreira “nacionalno predstavljanje”

Ona je “Vijestima” kazala da su im se obratili samo predstavnici DCI, koji su na prošlogodišnjem sajmu u Frankfurtu dogovorili saradnju sa Alidom Bremer, predstavnicom prevodilačke mreže Traduki i organizatorkom segmenta “Jugoistočna Evropa u žarištu” i direktorom Sajma knjiga u Lajpcigu Oliverom Zileom.

Zainteresovani za saradnju

Bremer je kazala “Vijestima” da su nakon predstavljanja štanda DCI na najvećem evropskom sajmu u Frankfurtu prošle godine, ona i direktor Sajma u Lajpcigu Oliver Zile postali zainteresovani za saradnju:

"Bilo bi, naravno, svrsishodnije, ekonomski racionalnije i programski cjelovitije, kada bi crnogorski izdavači postigli dogovor o jedinstvenom nastupu"

“S naše strane možemo izreći samo pohvale zbog profesionalnog i pouzdanog načina rada DCI, što nije uvijek osobina institucija iz Jugoistočne Evrope, barem ne u ovom poslu“, rekla je Bremer i dodala da prevodilačka mreža Traduki već duže vrijeme sarađuje sa crnogorskom kućom “Plima”, te knjižarom “Karver” i festivalom “Odakle zovem”.

Ministarstvo nije krovna institucija koja kreira “nacionalno predstavljanje”, već ima ulogu finansijera, te odobravaju novac predviđen budžetom za te namjere na osnovu projektnih zahtjeva izdavača i izdavačkih udruženja.

“Pored udruženja izdavača postoji i nekoliko izdavačkih kuća koje samostalno nastupaju na sajmovima knjiga i pri tome, takođe, očekuju finansijsku podršku države.

Bilo bi, naravno, svrsishodnije, ekonomski racionalnije i programski cjelovitije, kada bi crnogorski izdavači postigli dogovor o jedinstvenom nastupu na velikim sajmovima knjiga, u okviru jednog zajedničkog štanda. Međutim, u našim uslovima to do sada nije bilo moguće obezbijediti, pa je Ministarstvo kulture sredstva predviđena budžetom za ove namjene opredjeljivalo na osnovu projektnih zahtjeva izdavačima i izdavačkim udruženjima”, kazala je Milić.

Organizatori ne pozivaju učesnike

Alida Bremer je kazala da organizatori sajmova ne pozivaju učesnike, te da se uglavnom prijavljuju udruženja izdavača, ali da se može prijaviti svako.

"Mislim da je nemoguće pobrojati sve prednosti koje jedna zemlja ima ako je vidljiva preko svoje kulture i književnosti u međunarodnim okvirima"

"Za programe novac daju ministarstva kulture, a svako ministarstvo može odlučiti kome će povjeriti organizaciju nastupa. Odluka se u svakoj zemlji donosi samostalno i mreža Traduki i Sajam u Lajpcigu ne mogu na to uticati, ali mogu dati savjet: Ovakav posao treba povjeriti onome ko zna šta znači deadline i ko je u stanju uvijek odgovoriti na e-mail u roku od 24 sata, onome ko zna kako se rade profesionalni prezentacijski materijali i ko zna koji pisci mogu zanimati strano tržište. U slučaju Crne Gore, ovi su uslovi u cjelini ispunjeni", kazala je Bremer.

Nacionalni program razvoja kulture 2011-2015, predviđa međunarodno predstavljanje crnogorskih kulturnih potencijala, što je definisano kao prioritet.

"Ministarstvo kulture je do sada podržavalo učešće crnogorskih izdavača na međunarodnim sajmovima knjiga u regionu (Pula, Zagreb, Sarajevo, Beograd). Te prezentacije ostvarene su preko strukovnih udruženja izdavača, kojih u Crnoj Gori ima nekoliko (Savez izdavača i knjižara Crne Gore, Asocijacija izdavača i knjižara Crne Gore)", kazala je Milić.

Alida Bremer je kazala da su bezbrojne prednosti koje jedna zemlja dobija predstavljanjem sopstvene kulture van granica.

Na poziv Tradukija, na sajmu u Lajpcigu su prošle godine gostovali Jelena Nelević i Vladimir Vojinović

"Mislim da je nemoguće pobrojati sve prednosti koje jedna zemlja ima ako je vidljiva preko svoje kulture i književnosti u međunarodnim okvirima: Ne samo pisci i intelektualci uživaju u prednostima međunarodne komunikacije (prevodi, tiraži, stipendije, međunarodni festivali, nagrade, popularnost), nego i druga područja poput politike preko turizma do ekonomije izgledaju sasvim drugačije ako jednu zemlju vidite kroz prizmu njene kulture.

To možete najbolje osjetiti ako se upitate što je Vama Italija, Rusija, Francuska ili Velika Britanija. Mislim da će Vam spontano pasti na pamet filmovi, arhitektura, slikarstvo, literatura, a uz njih istorija i politika, ali uvijek u sklopu sa elementima kulturne baštine koji čine naše znanje o stranim zemljama i narodima."

Goranović i Nikolaidis na ovogodišnjem Sajmu

Na poziv Tradukija, na sajmu u Lajpcigu su prošle godine gostovali Jelena Nelević i Vladimir Vojinović, a Crna Gora je bila jedina zemlja iz regiona koja nije imala štand. Ove godine će Crna Gora imati svoj izložbeni prostor, a publici će se predstaviti Andrej Nikolaidis i Pavle Goranović.

U okviru programa „Balkanska noć“, Goranović će nastupiti sa Linditom Arapi iz Albanije i Stankom Hrastelj iz Slovenije

Pjesme Pavla Goranovića su prepjevane na njemački i objavio ih je kultni književni časopis „Manuskripte“. Preveden je i dio Nikolaidisovog romana “Dolazak”, koji će i biti pročitan u okviru jedne večeri na sajmu.

Autori će nastupiti u okviru programa „Jugoistočna Evropa u žarištu“. Nikolaidis će imati čitanje zajedno sa Miletom Stojićem i nastupiće u diskusiji „Put u Evropu vodi preko Slovenije. I obrnuto“.

U okviru programa „Balkanska noć“, Goranović će nastupiti sa Linditom Arapi iz Albanije i Stankom Hrastelj iz Slovenije, a program je nazvan „Kako mirišu knjige“, prema njegovoj pjesmi.

"Na vrijeme" najveći problem

Alida Bremer je naglasila da države ne dobijaju poziv, već da se same moraju zainteresovati za učešće. Tada se određuju nositelji programa koji koordiniraju sa organizatorima sajma oko učešća književnika, materijala za program a sve ostalo radi Traduki - prevode na njemački, uključivanje pisaca u program, angažuje glumce koji se na vrijeme pripreme za čitanje, prevodioce, PR...

"Ne biste vjerovali koliko je teško objasniti nekim institucijama u zemljama Jugoistočne Euorpe da je ovo “na vrijeme” odlučujuće u cijeloj organizaciji! Mnogi ne razumiju da imenovati pisca koji putuje u Lajpcig ili Frankfurt ne znači ništa ako se ne organizuje prevod teksta koji će se čitati, ako se ne rezerviše forum na kojem će pisac nastupiti, ako ne postoji moderator koji će pisca predstaviti i ako sve to ne prate još i glumac i prevodilac – a svi oni koštaju, što se takođe često previđa", kazala je Alida Bremer.