Trpezi bogatoj raznim pečenjima, delikatesnim prelivima, salatama i drugim specijalitetima uglavnom veće kalorijeske vrijednosti, teško je odoljeti.
Ljekari ipak savjetuju da tokom novogodišnjih i božićnih praznika treba biti umjeren prilikom konzumiranja hrane i pića, da se slavlje i odmor u suprotnom ne bi pretvorili u liječenje i obilazak hitnih službi.
„To ne znači da treba uskratiti uživanje u hrani za vrijeme praznika, ali se treba potruditi da se i u samoj pripremi, kao i u konzumiranju pridržavamo nekih osnovnih principa pravilne ishrane. U toku pripreme treba voditi računa o ograničenoj upotrebi masti, posebno zasićenih masnih kiselina koje se uglavnom nalaze u masnom mesu i mliječnim proizvodiva sa visokim sadržajem mliječne masti”, savjetuje specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje, dr Ivana Joksimović.
Ne zaboraviti voće i povrće
Kada su žitarice u pitanju, ona preporučuje one koje sadrže manje prerađeno zrno i koje ima više hranjivih elemenata.
„Važno je da u ishrani budu zastupljeni svježe voće i povrće koje će učiniti da ne osjećamo glad, a pri tom su manje kalorični. Ne treba pretjerivati ni sa sokovima, jer i oni sadrže dosta prostih šećera što ih čini visokokaloričnim. Trebalo bi dati prednost čistoj vodi koja će hidrirati organizam. Ako se planiraju češće dnevne posjete, onda treba smanjiti porcije kako ne bi pretjerali sa kalorijskim unosom”, savjetuje Joksimović.
Najvažnije je, kaže, umjereno konzumirati hranu i voditi računa da budu zastupljene namirnice iz svih grupa koje čine piramidu ishrane. Treba voditi računa i o pravilnom ritmu uzimanja obroka i rasporediti ih na tri glavna i dvije užine.
„Za užine se preporučuje voće. Za vrijeme praznika je preporučljivo pridržavati se onih osnovnih principa pravilne ishrane - uzimati manje, a češće obroke”, savjet je ljekarke.
Lako pijanstvo od dvije čašice
Poseban oprez u toku praznika treba pokloniti i prilikom konzumiranja alkoholnih pića, posebno iz bezbjednosnih razloga.
„Da bi se postigla alkoholemija (0,5 promila), što spada u kategoriju lakog pijanstva, dovoljne su dvije čašice rakije ili tri do četiri decilitra piva i to bez uzimanja hrane”, kaže Joksimović.
Iako je vrijeme praznika uglavnom vrijeme odmora, ona savjetuje da je potrebna i umjerena fizička aktivnost, kao što je šetnja, jer će pozitivno uticati i na raspoloženje, a i na energetsku potrošnju viška kalorijskog unosa tokom praznika.
A za one koji ipak pretjeraju sa hranom, Joksimović kaže da je najbolje da uzimaju laganiju hranu i piju dovoljno tečnosti.
„Jogurt sa žitaricama može pomoći kod problema sa varenjem, kako bi se hrana što prije svarila i očistio organizam. Ako ipak osećate da imate nekih ozbiljnijih zdravstvenih tegoba obavezno se javite ljekaru”, savjetuje Joksimović.
Krigla piva 150 kalorija
Joksimović kaže da unos hrane treba da zadovolji zahtjeve pravilne ishrane, odnosno da učešće proteina u obezbjeđivanju dnevnih potreba bude oko od 10 do 15 odsto.
„Ugljeni hidrati treba da obezbijede oko 55 do 65 odsto dnevno potrebne energije, tako da se prosti ugljeni hidrati ne preporučuju, a gornja granica bi bila 10 odsto od ukupno potrebne energije. Unos masti treba ograničiti na ispod 30 odsto dnevnih energetskih potreba. Dnevni unos holesterola ne treba da prelazi 300 miligrama”, kaže Joksimović.
U suhomesnatim proizvodima, tvrdim sirevima, slatkoj i kiseloj pavlaci, tvrdim margarinima nalazi se visok sadržaj zasićenih masnih kiselina, pa ih treba izbjegavati.
„Poseban oprez sa slatkišima, jer na primjer jedno parče čokoladne torte ima oko 450 kalorija. Alkoholna pića takođe imaju određenu kalorijsku vrijednost, pa na primjer krigla piva od 3 dcl sadrži 150 kalorija, dok 1 dcl vina sadrži 80-90 kalorija, 1dl likera – 310 kcal, coca-cola 1dl - 40kcal”, kaže Joksimović.
Smatra se da je optimalan unos kalorija na dnevnoj bazi oko 2.000 kalorija, zavisno od stila života, doba i stanja organizma.
Bonus video:
