Geni određuju izbor parfema

Naučnici su u istraživanju krenuli od pretpostavke da ta grupa gena određuje i naše sklonosti prema parfemima pa je 116 učesnika ispitivanja oba pola moralo poređati po privlačnosti 10 različitih mirisa.
0 komentar(a)
Ažurirano: 29.12.2011. 11:01h

Geni bi mogli da imaju ključnu ulogu u izboru parfema, pokazalo je švajcarsko istraživanje po kome je u odluci presudno koji miris smatrate privlačnim na suprotnom polu.

Parfem koji je privlačan jednoj osobi drugoj može biti odbojan, a sve je zapisano u genima, zaključak je švajcarskih naučnika koji je objavljen u časopisu "International Journal of Cosmetic Science".

Naučnici su u sklopu istraživanja od ispitanika najprije zatražili da po privlačnosti poređaju desetak mirisa čijim se kombinacijama stvaraju parfemi, a poslije toga su proučavali razlike u genima.

Ranija istraživanja su proučavala vezu grupe gena poznatih kao MHC geni i toga smatra li jedna osoba neku drugu seksualno privlačnom po mirisu, te je utvrđeno da je veća vjerovatnoća da nam je privlačniji miris osobe suprotnog pola koja ima drugačije MHC gene od nas.

Biolozi vjeruju da je evolucijski razlog tome bio da se osigura da se ne pare bliski rođaci.

Naučnici su u istraživanju krenuli od pretpostavke da ta grupa gena određuje i naše sklonosti prema parfemima pa je 116 učesnika ispitivanja oba pola moralo poređati po privlačnosti 10 različitih mirisa među kojima i ružu, cimet, kedar i mahovinu u različitim koncentracijama i srazmjerama.

Neki mirisi bili su pravi pobjednici, poput tolua - mirisa južnoameričke mahunarke koji podsjeća na vanilu, a najgore je prošla indijska trava zbog previše zemljanog mirisa.

Međutim, kada su naučnici počeli da mijenjaju koncentracije i srazmjere mirisa, uočili su da je sklonost nekom mirisu zavisila od sastava MHC gena.

"Mnogi ljudi donose odluke na temelju reklama, a ne na temelju toga koje mirise vole i zato je naša zamisao bila da uvedemo biologiju u to pitanje i utvrdimo da li možemo odrediti koje bi mirise osoba voljela na osnovu njihovog genotipa", kaže jedan od istraživača August Hamerli.

Bonus video: