Da li uništiti Vasarija kako bi možda otkrili Da Vinčija?

Montanari: „Kakvog bi smisla imalo da Vasari zazida fresku, osim ako ne uđete u djetinjastu logiku inspirisanu Denom Braunom?
0 komentar(a)
Ažurirano: 08.12.2011. 09:32h

Tridesetpetogodišnja potraga za izgubljenom freskom “Bitka kod Anghiarija” Leonarda da Vinčija u Firenci izazvala je ljutit protest više od 150 uglednih istoričara umjetnosti iz cijelog svijeta.

Oni se, naime, žestoko protive “destrukciji drugog umjetničkog djela na temelju nagađanja da se ispod nalazi nepoznato remek-djelo”, nakon što je talijanski ministar kulture odobrio da se izbuši nekoliko rupa (14) u freski “Bitka kod Marćana” Đorđa Vasarija, djela koje se nalazi u Palati Vekjo u Firenci.

Ta freska navodno pokriva Leonardovo djelo. Nakon ministrove odluke, vodeća firentinska restauratorka Ćećilija Frosinone podnijela je ostavku, a istoričari širom svijeta, od njujorškog Metropolitena do londonske Nacionalne galerije, digli su se na noge.

Italijanski ministar kulture je, naime, bušenje freske dopustio na osnovu istraživanja Maurizija Seraćinija sa Kalifornijskog univerziteta u San Diegu.

On je prošle nedjelje postavio male kamere u izbušene rupe u zidu i našao je šupljinu od dva santimetra. Pronađeni su i organski pigmenti boje, što je bilo dovoljno da Seraćinija uvjeri kako je u pozadini Leonardovo remek-djelo.

Da je Leonardo u pozadini prvi je put pomislio nakon što je vidio da na Vasarijevoj slici, na zastavi koju drži vojnik, piše: “Onaj koji traži, naći će”. Posumnjao je da je Vasari Da Vinčijevu slika sakrio ispod cigli i iznad naslikao novu fresku.

Ovo je ozbiljan posao

No Tomaso Montanari, istoričar umjetnosti koji je pokrenuo peticiju, u to ne vjeruje:

“Kakvog bi smisla imalo da Vasari zazida fresku, osim ako ne uđete u djetinjastu logiku inspirisanu Denom Braunom? Ovo je ozbiljan posao. Seraćini naprosto ne poznaje istoriju umjetnosti”.

Seraćini, pak, smatra da blokiraju njegovo istraživanje, a podržava ga i gradonačelnik Firence Mateo Renzi.

Monumentalna kompozicija, iako nedovršena, smatra se jedinom od najjačih Leonardovih djela. Rad na slici počeo je 1504, koristeći eksperimentalnu uljanu boju koja ga je na kraju i iznevjerila, jer je padala sa platna prije nego što bi se osušila, pa je na kraju napustio rad.

No, scene koje je dovršio bile su kopirane, ukljućujući Rubensa, čija slika nastala po Leonardu sada visi u Luvru.

Bonus video: