Pet neistinitih mitova o sezonskoj gripi

Zbog svoje učestalosti i opasnosti, gripa je okružena raznim mitovima i pogrešnim vjerovanjima koja pomažu da, zasluženo, ostane omražena.
0 komentar(a)
Ažurirano: 23.11.2011. 18:21h

Svima nam je jasno što znači kada u zimskim danima uz jaku grlobolju, suvi kašalj, začepljen nos dobijemo groznicu s temperaturom preko 39°C, a uz to nas bole svi mišići i zglobovi. Jasno je ko dan da imamo odvratno dosadnu i iritantnu gripu koja kao da namjerno dolazi baš u onom trenutku kada se spremamo za doček Nove godine ili na skijanje.

Najgori i najdramatičniji primjer pandemije gripe je onaj iz 1918. godine kada je njome bilo zaraženo oko trećina ukupne svjetske populacije, a procjenjuje se da je Španskoj gripi tada podleglo od 50 do 100 miliona ljudi, podsjeća Metro-portal.

Danas je malo drugačija priča, iako je gripa zaraznija nego ikada prije, zbog činjenice da je Zemlja globalno selo, smrtnost je vrlo mala, manje od 1 posto zaraženih umire, zbog napretka medicine i boljih higijenskih uslova življenja.

Zbog svoje učestalosti i opasnosti, gripa je okružena raznim mitovima i pogrešnim vjerovanjima koja pomažu da, zasluženo, ostane omražena.

  1. Preznojavanjem izbacujemo gripu ili prehladu

Uvriježeno je vjerovanje da ako obučete tri para čarapa, trenerku, dvije debele majice, ako se pokrijete sa dva jorgana i tri ćebeta da ćete se lakše i bolje oznojiti i time “istjerati” gripu iz svog organizma. Nažalost, znojenje nema uticaja na brzinu oporavka od gripe, jedino što ćete postići je da ste mokri od glave do pete. Jasno je da se želite što prije riješiti gripe, ali morate pričekati da vaš odbrambeni sistem učini svoje

2. Gripu možemo pokupiti prilikom vakcinisanja

Suprotno ustaljenom mišljenju, u vakcini protiv gripe ne nalazi se oslabljeni virus nego njegovi dijelovi kojih nema dovoljno da bi smo se razboljeli. Stručnjaci smatraju da razlog zašto ljudi vjeruju da su gripu "zakačili" prilikom vakcinisanja leži u činjenici da za razvoj imuniteta treba dvije do tri nedjelje što je dovoljno vremena da se zarazite negdje drugo.

3. Hladnoća povećava šansu da se razbolimo

Ako ste ikada vikali na nekoga od ukućana ili prijatelja da zatvori prozor jer ne želite da se prehladite, pogrešno ste ih optužili jer su naučnici dokazali da izloženost hladnom vazduhu ne povećava šansu da se ljudi razbole. Većina stručnjaka smatra da je glavni krivac za epidemiju gripe baš boravak u zatvorenim prostorima.

4. Udri po gripi vitaminom C

Kada nas obična prehlada ili gripa prikuju za krevet počnemo u sebe da unosimo enormne količine tečnosti, što je i ispravno jer za gripu ne postoji lijek nego se preporučuje strogo mirovanje i unos što više tečnosti i vitamina.

Pošto smo svi mi poslušni i krotki pacijenti slušamo sve što nam je brižni ljekar prepisao, kuvaju se čajevi s limunom, piju se limunade i svježe cijeđeni sokovi od razno raznih agruma, uzima se vitamin C u tabletama, a sve kako bi što prije ozdravili.

Međutim, postoji opasnost od unosa više od 2 grama vitamina C u jednom dano što može izazvati proliv, povraćanje i vrtoglavicu. Da što brže i bezbolnije pobijedite prehladu ljekari preporučuju od 1 do maksimalno 2 grama vitamina C dnevno, kao i uzimanje manje poznatih saveznika u borbi protiv gripe vitamina A i E, minerale cinka, bakra i selena.

5. Nema teorije da se skrati trajanje gripe

Iako nema lijeka za gripu (osim prevencije vakcinisanjem), postoje antiviralni ljekovi koji ako se uzmu prije infekcije ili tokom rane faze bolesti , unutar dva dana od početka bolesti, mogu da spriječe infekciju. Ali u tome i leži problem jer da bi lijek bio efikasan mora se uzeti u prvih 48 sati od početka bolesti , a s obzirom na inkubaciju gripe od barem 24 sata vrlo je teško na vrijeme započeti sa ovakvom terapijom. Ove ljekove nemojte uzimati na svoju ruku, bez ljekarskog pregleda i recepta ni za živu glavu.

Bonus video: