Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ na Cetinju na svojim policama ima više od dva miliona bibliotečkih jedinica, i kao takva spada u jednu od biblioteka sa najbogatijim i naraznovrsnijim fondom na ovim prostorima.
Direktorica biblioteke Jelena Đurović, u razgovoru za “Vijesti” kaže, da se među tim bibliotečkim jedinicama nalaze - knjige, novine, časopisi, rukopisi, geografske i istoriografske karte, atlasi, muzikalije, razglednice i fotografije, albumi, katalozi, audio i video materijali, mikrografske forme i druga bibliotečka građa.
"Najznačajnije kolekcije su nacionalna kolekcija knjiga i periodike „Montenegrina“ - crnogorska knjiga i crnogorska periodika - zatim zbirka stare i rijetke knjige (najstarija štampana knjiga koju posjedujemo je iz 1477. godine), zbirka rukopisa i dokumenata (više od 100.000 listova), zbirka geografskih karata i atlasa (najstariji atlas potiče iz 1764. godine), zbirka gramofonskih ploča i audio i video kaseta, kao i zbirka partitura, umjetničkih i političkih plakata. Pored toga, CNB posjeduje i sedam vrijednih privatnih biblioteka – legata, značajnih ličnosti, poput legata dr Pera Šoća", rekla je Đurović.
Nema procjene baštine koja se čuva
Ona dodaje da je „bogatstvo“ cetinjske biblioteke nemoguće procijeniti, i da je neophodno uraditi procjenu vrijednosti kulturne baštine koja se čuva.
procijenjena novčana vrijednost nikada ne može biti ekvivalentna stvarnoj vrijednosti nekog starog rukopisa, rijetke knjige, inkunabule
CNB „Đurđe Crnojević“ organizovana je po ugledu na ostale nacionalne biblioteke, jer su ciljevi, zadaci i misije svih nacionalnih biblioteka isti. Njena organizacija za sada funkcioniše u okviru nekoliko organizacionih jedinica za: popunjavanje, korišćenje i čuvanje fondova, stručnu obradu bibliotečkog materijala, bibliografiju, muzejski fond, razvoj bibliotečke djelatnosti i zajedničke i opšte poslove.
"Međutim, imajući u vidu brze promjene u bibliotečko- informacionoj djelatnosti, razvoj projekta Virtuelna biblioteka Crne Gore, predstoji nam uvođenje novog organizacionog modela, koji će biti prilagođen modernom funkcionisanju nacionalne biblioteke Crne Gore", kaže direktorica.
Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ smještena je na dvije lokacije na Cetinju, u dvije istorijske zgrade, na ukupno 7.500 m/2 korisne površine. To su predivna zdanja, sagrađena 1910. godine za potrebe italijanske i francuske diplomatije u Kraljevini Crnoj Gori.
U zgradi bivšeg italijanskog poslanstva i u centralnom depou koji je sa njim povezan, smješten je Osnovni fond monografskih i serijskih publikacija i posebne zbirke Zbirka rukopisa, Geografsko - kartografska zbirka i Muzička zbirka, kao i uprava biblioteke, Agencije za dodjelu CIP zapisa, ISSN i ISBN brojeva, Cobiss-centar, Matična služba i Bibliografsko odjeljenje. Uz glavni objekat ovog zdanja 1981. godine sagrađen je savremeni sedmoetažni depo za bibliotečki fond, površine 4500 m2, u kojem se nalaze police ukupne dužine 45 km. U zgradi bivšeg francuskog poslanstva smješten je Muzejsko-arhivski fond.
Prostori renovirani, planira se proširenje
"S obzirom na smanjeni godišnji priliv publikacija u odnosu na period kada je u CNB stizao obavezni primjerak publikacija iz svih bivših jugoslovenskih republika, prostor za smještaj još nije iscrpljen, iako bi u dogledno vrijeme trebalo planirati dodatni prostor za skladištenje. Kada je riječ o ambijentu u kojem radimo, nakon cjelokupne rekonstrukcije (spoljašnje i unutrašnje) zgrade bivšeg italijanskog poslanstva, uslovi za rad su optimalni. Međutim, objektu bivšeg francuskog poslanstva tek predstoji unutrašnja rekonstrukcija, jer je za sada samo renoviran i potpuno saniran krov", dodaje Đurović.
Biblioteka „Đurđe Crnojević“ prepoznata je i po organizovanju raznih književnih, peotskih večeri, ali kako kaže Đurović, teško je iz mnoštva izložbi, koncerata, promocija, koje CNB organizuje, odabrati najznačajnije.
"Ipak, potrebno je spomenuti naše prošlogodišnje publikacije i izložbu povodom 100 godina od obnove Kraljevine Crne Gore – objavljene su „Besjede i proglasi kralja Nikole“ i katalozi izložbi „Nikola I gospodar i pjesnik“, „Crnogorska i inostrana štampa o obnovi Kraljevine Crne Gore 1910. godine“ i „Poslanstva na Cetinju“, kaže Đurović.
Tu su i manifestacije povodom jubileja - 300 godina crnogorsko-ruskih odnosa i Dana ruske duhovne kulture u Crnoj Gori, zatim obilježavanja 100 godina diplomatskih odnosa SAD i Crne Gore, „Nedjelje istorije američko-crnogorskih diplomatskih odnosa”.
"Izdvojila bih svakako i promociju romana „Bijeli gavran - roman o imaginarnoj Biblioteci u nekoliko čitanja ili Dnevnik Đurđa Crnojevića“, Borislava Jovanovića, u našem izdanju, kao i veoma zapaženu izložbu „Stranci o Crnoj Gori“. Tu su i tradicionalni muzički festivali „Esspresivo“ i „Harmonika fest“, kaže Đurović.
Ona napominje da će uskoro predstaviti izložbu stare i rijetke knjige, koja se već duže vrijeme priprema.
"Ovdje moram da naglasim da se značaj događaja koje organizujemo ne sastoji samo u prezentaciji nacionalne biblioteke, već i u obogaćivanju i isticanju važnosti njene uloge u procesu socijalne inkluzije", kaže Đurović.
Biblioteka je dinamičan sistem
CNB je javna ustanova koja se finansira iz budžeta Crne Gore, ali programi biblioteke uvijek zahtijevaju više sredstava od onih koje dobije raspodjelom budžeta. Biblioteke, naročito nacionalne, dinamični su sistemi pred kojima stoje veliki zadaci i očekivanja da odgovore na realne zahtjeve informacionog doba.
CNB je javna ustanova koja se finansira iz budžeta Crne Gore, ali programi biblioteke uvijek zahtijevaju više sredstava od onih koje dobije raspodjelom budžeta
Ona ističe da su posljednjih godina, Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore sa više od 300.000 eura značajno su pomogli CNB u realizaciji radova na rekonstrukciji zdanja biblioteke.
"Mi smo do sada realizovali projekte u vrijednosti od oko milion eura, dobijenih kao podrška stranih donatora. Smatram da bi za razvojne projekte trebalo koristiti što više sredstava iz IPA fondova i fondovi EU", kaže direktorica Nacionalne biblioteke.
Trenutno CNB ima 80 zaposlenih, što po ocjeni Đurović, svakako predstavlja minimalan broj izvršilaca.
"Imajući u vidu programe i zadatke, koji stoje pred nacionalnom bibliotekom, ne samo u pogledu njene uloge rizničara crnogorske pisane riječi, već i integracije crnogorskog intelektualnog blaga u svjetsku kulturnu baštinu, bilo bi neophodno povećati broj zaposlenih, a time i osnažiti ljudske resurse", zaključuje direktorica CNB.
Uskoro i digitalna biblioteka
U skladu sa projektom Virtuelna biblioteka Crne Gore, prioritetni zadatak CNB je formiranje Digitalne biblioteke Crne Gore.
"To podrazumijeva stvaranje digitalnih kolekcija bibliotečke građe, najstarijih i najznačajnijih primjeraka koji se čuvaju u našim zbirkama i njihovo postavljanje na internet", kaže Đurović.
Ona dodaje da će se na taj način omogućiti otvoreni pristup crnogorskoj kulturnoj baštini.
"A kako je CNB uključena u projekat TEL (Evropska biblioteka) i Europeana (Evropska virtuelna biblioteka, muzej i arhiv), njeni digitalni sadržaji će se naći i na najznačajnijem portalu evropske digitalne kulturne baštine", kaže Đurović.
Čitaonice služe za učenje, a manje za istraživanje
CNB „Đurđe Crnojević“ inovirala je bibliotečke usluge primjenom informacionih i komunikacionih tehnologija, i na taj način uvećavala broj korisnika iz godine u godinu. Tako je samo njen digitalni elektronski katalog u prošloj godini posjetilo 75.000 korisnika.
"Naravno, i dalje razvijamo međubibliotečku pozajmicu i slanje digitalnih kopija djelova knjiga, to jest bibliotečke građe udaljenim korisnicima, a dostupnost fondovima Biblioteke omogućava se razvijanjem upravo ovih servisa. Napomenula sam da je elektronski katalog CNB dostupan i na portalu TEL. CNB će uskoro postaviti sajt, odnosno portal digitalne biblioteke Crne Gore sa digitalizovanim kolekcijama iz svojih fondova, digitalnu retrospektivnu crnogorsku bibliografiju u 30 tomova, kao i digitalno izdanje „Glasa Crnogorca“, dodaje naša sagovornica.
Ona napominje da se bibliotečka građa koristi isključivo u čitaonicama CNB, koje su savremeno opremljene i koje omogućavaju korišćenje kako knjiga, rukopisa i karata, tako i audio i video materijala.
"Međutim, moram da istaknem, čitaonice korisnicima uglavnom služe za učenje, spremanje naučnih radova ili korišćenje interneta, a manje nego što bi trebalo za istraživanje i korišćenje naših bogatih fondova. Ali, znamo da sličan problem imaju i druge nacionalne biblioteke", kaže Đurović.
Bonus video:
